ANÐEO Ulièni( 1990.- 2008.)
Znate li koliko mladih ljudi u Hrvatskoj umre od posljedica maloljetnièkog nasilja? Koliko njih je živo, ali s vjeènim posljedicama? Koliko njih je izgubilo život, a nisu bili krivi ni za što?
Samo su se našli u krivo vrijeme na krivome mjestu. Isto tako je, ni kriv, ni dužan, završio Luka Ritz. Jednom zauvijek.
Svi znamo njegovu prièu. Bio je pred polaganjem mature u srednjoj Grafièkoj školi. Dana 1. lipnja 2008. vraæajuæi se u kasnim veèernjim satima kuæi zajedno s kolegom, brutalno je pretuèen na zagrebaèkom Mostu slobode, kraj Bundeka. Od zadobivenih ozljeda, umro je nekoliko dana kasnije, 12. lipnja 2008.
A zašto? Zato što je bio drukèiji? Zato što je slušao drukèiju vrstu glazbe?
Dao je nasilnicima, koji su ga brutalno pretukli, ono što su ga tražili. Tražili su ga mobitel. Dao im je mobitel, a onda su ga poèeli mlatiti.
Za vrijeme predstave " Ovo bi mogla biti moja ulica "( koja je posveæena Luki Ritzu, ali nije rekonstrukcija onoga što se dogodilo Luki) plakala sam. Plakala sam, bila zgrožena i utuèena. U mojoj glavi su se nizale razne slike. Slike su bile svakakve, a najstvarnija mi se èinila ona kad su mladiæi cipelarili Luku koji je ležao na zemlji i vikao: „ Nemojte, molim vas! Prestanite, molim vas! Molim vas!“. Kad mi se ta slika pojavila u glavi, poželjela sam da sam bila tamo dok se to dogaðalo. Ne znam što bih napravila da sam vidjela taj dogaðaj. Sad mislim da bih mladiæe barem rijeèima pokušala odvojiti od Luke. Mogla bih i tražiti pomoæ policije ili nekog starijeg. A što ako bih tako i svoj život stavila u opasnost? Vjerujem da bih nešto poduzela. Barem sad trenutaèno vjerujem da bih se uplela u sve to, ali ne možeš znati sve dok se ne naðeš u takvoj situaciji.
U predstavi je bila i glumica koja je glumila policajku koja je vidjela dogaðaj, ali ništa nije poduzela jer ju je bilo strah. A mogla je pucati ili ih razdvojiti. Mogla je nešto uèiniti. Da je nešto uèinila... možda bi sad Luka bio živ. Možda bi studirao i bio sretan kao što je uvijek bio. Možda...
„ Uvijek se smijao. Uvijek se smijao.“ – prièala je žena koja je u predstavi glumila njegovu majku.
Je li to bio povod mladiæima da ga pretuku? To što je bio sretan? To što nije bio pijan niti napušen?
19
Ne vjerujem da æemo ikada saznati...
Od poèetka do kraja predstave oèi su mi bile pune suza. Poželim plakati èim pomislim na predstavu i na Luku. Htjela bih pomoæi, ali nemam kako. Htjela bih da je Luka živ i zdrav, ali to je nemoguæe. Htjela bih da mu je netko pomogao, ali nije.
U predstavi su puštali razne pjesme. U glavi su mi stihovi jedne: „ Samo tebi svira bend... Na nebu...“. Sjeæam se i da su dva puta pustili snimak na kojem možete èuti kako nekoliko mladiæa tuèe drugoga. Ne mogu ni zamisliti kako je Luki bilo u tom trenutku. Htio se braniti, ali nije mogao. Kakve su slike njemu prolazile kroz glavu? Obièno kažu da ti, kad ti je život u smrtnoj opasnosti, kroz glavu u samo par sekundi proleti cijeli život. Je li tako bilo i Luki? A možda nije razmišljao o tome? Zapravo, mislim da uopæe nije razmišljao. Ne znam, niti æu ikada znati, kakve su mu misli prolazile kroz glavu. Bio je uplašen. Sve ga je boljelo. Dao im je što su ga tražili i tad su ga premlatili, brutalno premlatili.
Nije bio svjestan toga što se dogaða niti onoga što æe se tek dogoditi. A dogodit æe se smrt. Ugasit æe se još jedan mladi život. Još jedna mlada nada. Još jedan sretan i nasmijan mladiæ više neæe biti sretan.
Koji je razlog maloljetnièkog nasilja? Zašto i koja je svrha maloljetnog premlaæivanja drugih?
A èemu služi policija, èemu služi Vlada? Nièemu. Dok su oni mirno spavali, netko je patio. I nitko nije bio tamo da mu pomogne. Ili je možda bio, ali nije htio pomoæi. Ne znam.
Nasilja je uvijek bilo i uvijek æe biti. Ali možemo li nešto probati uèiniti kako bi maloljetnièkog nasilja bilo što manje? Ne samo u Hrvatskoj, veæ i u cijelome svijetu. Možemo, sigurno možemo. A hoæe li to navesti mladež da prestanu s nasiljem? Jedan dio vjerojatno hoæe. A što je s onim drugim dijelom?
R. I. P. Luka Ritz, poèivaj u miru, ulièni anðele!
Pavla Maslać, 8. razred