6. Koje su najèešæe posljedice zlostavljanja?
Najèešæe posljedice zlostavljanja su promjene u ponašanju te se djeca i odrasli mogu povlaèiti u sebe ili su skloniji burnijim reakcijama, gubitak koncentracije, poteškoæe spavanja, gubitak ranije uspostavljenih ponašanja kod djece( primjerice, ponovno poènu mokriti u krevet), a osoba se može osjeæati tjeskobno, zabrinuto, sumorno i tužno.
7. Kako se nosite s takvom spoznajom i iskustvima?
Ovaj posao je nemoguæe raditi bez empatije i identifikacije sa žrtvama, a to znaèi da nakon što zatvorimo vrata ordinacije, ne možemo zatvoriti i ono što osjeæamo. Meðutim, ovaj posao ima i jako lijepih strana. Znala sam doživjeti da me djeca kad odrastu pozivaju na svoju prièest, krizmu, dovedu mi svoje deèke i cure na upoznavanje, donesu mi svadbene kolaèe ili dovedu svoju vlastitu djecu kad ih dobiju. To nam je pokazatelj da, usprkos groznim iskustvima koja su doživjeli, uz našu pomoæ dobro funkcioniraju.
8. U brojnim kriminalistièkim serijama se pojavljuju i psiholozi koji rade psihološki profil zlostavljaèa. Možete li nam reæi nešto o tome, ali nažalost ne iz serija nego iz iskustva? I treba li lijeèiti i zlostavljaèe? Koliko je to uspješno?
Procjena zlostavljaèa najèešæe se vrši u okviru vještaèenja prema nalogu suda i ukljuèuje složene postupke procjene multidisciplinarnog odnosno tima vještaka raznih struka, koja obuhvaæa provoðenje intervjua, testiranja, promatranja i uvida u sudsku dokumentaciju. Zlostavljaèe je važno ukljuèiti u psihosocijalni tretman u ili izvan kaznene ustanove, s ciljem uèenja socijalno prihvatljivog ponašanja kako ne bi ponavljali zlostavljajuæe postupke. Ishod tretmana je individualan, ovisi o brojnim stvarima: „ tvrdokornosti“ poremeæaja, osobinama zlostavljaèa i njegovoj motivaciji za promjenu.
Mr. sc. Petar Smontara,
Ana Mavraèiæ, Valentina Bubalo, Ivan Šolèiæ, prof. dr. Gordana Buljan Flander i tri psihologinje-pripravnice u sobi za sudsko vještaèenje zlostavljane djece
1414 4