EU-INSTITUCIJE | Page 89

POLITIČKE INSTITUCIJE

Konkretnije , nova “ rotaciona lista ” sadrži grupe od po tri države koje pokrivaju odgovarajući ( osamnaestomjesečni ) period , pri čemu su kriterijumi za oblikovanje grupa : geografski položaj , ekonomska snaga , te činjenica da li se radi o tzv . staroj ili novoj članici . Kao ilustracija mogu poslužiti prva i posljednja grupa , odnosno Trojka , u pomenutom razdoblju : Njemačka , Portugal i Slovenija ( cijela 2007 . – prvi dio 2008 . godine ) i Austrija , Rumunija i Finska ( cijela 2019 . – prvi dio 2020 . godine ).

Navedenu Trojku , koja ima u vidu države u ulozi predsjedavajućeg EU , treba razlikovati od “ trojke ” koja djeluje u oblasti zajedničke inostrane i bezbjednosne politike . Naime , ovu drugu čine : ministar inostranih poslova države koja predsjedava Unijom , Visoki predstavnik za vanjsku politiku i bezbjednost , odnosno generalni sekretar Savjeta , i član Komisije zadužen za vanjske odnose – čl . 18 , EU .

3.3 . Odlučivanje

Ugovor ne sadrži odredbu o kvorumu , ali Poslovnik o radu predviđa da Savjet može odlučivati ako sastanku prisustvuje najmanje polovina članova sa pravom glasa – čl . 11 ( 4 ). Istovremeno , Ugovor stipulira da , ukoliko drugačije nije istaknuto , Savjet odlučuje običnom , prostom većinom svojih članova – čl . 205 ( 1 ). ¹⁹²

U vezi sa mogućnošću da u radu Savjeta odsutnog ministra predstavlja neko iz redova nacionalne delegacije , ¹⁹³ treba upozoriti na to da njegova ovlaštenja ne uključuju i pravo glasanja . Ovo posljednje , međutim , može učiniti ministar neke druge članice – tzv . proksi ( proxy ), s tim da svaki član Savjeta može glasati najviše u ime jednog drugog člana – čl . 206 , EZ .

Savjet pristupa glasanju na prijedlog predsjedavajućeg , s tim da je to , upravo je pomenuto , moguće samo ako sjednici prisustvuje većina članova ovlaštenih da glasaju . Od kraja 80-tih , ¹⁹⁴ Poslovnik obavezuje predsjedavajućeg Savjeta da inicira glasanje i na prijedlog jednog od članova ili na prijedlog Komisije , ukoliko se s tim saglasi većina članova Savjeta . ¹⁹⁵

U praksi Savjet rijetko pristupa formalnom glasanju . To je posljedica činjenice da je o brojnim aktima , odnosno odlukama , već “ glasano ” u mjeri u kojoj su pripremljeni saradnjom Komisije i predstavnika nacionalnih vlasti – tzv . A tačke dnevnog reda o kojim je Coreper već postigao saglasnost . Takođe ,

87