POLITIČKE INSTITUCIJE I TIJELA
parlamenata u nadzoru primjene principa supsidijarnosti , zatim njihovo učešće u ocjeni provedbenih mjera u oblasti slobode , bezbjednosti i pravde , potom učešće u postupku izmjene Ugovorâ , učešće u postupku prijema novih država u članstvo EU , kao i učešće u interparlamentarnoj saradnji nacionalnih parlamenata i Evropskog parlamenta , u skladu sa odgovarajućim protokolom .
Kada je riječ o pomenutim protokolima , ključne novine se tiču sljedećeg . Komisija je dužna nacionalnim parlamentima dostaviti prijedloge svih zakonskih akata , uključujući i godišnji program zakonodavne djelatnosti , paralelno sa njihovim dostavljanjem Evropskom parlamentu i Savjetu – čl . 1 , Protokol broj 1 . Isto , mutatis mutandis , vrijedi i za prijedloge akata potekle od država članica , Evropskog suda , ECB i EIB – čl . 2 , Protokol broj 1 . 130
Nacionalni parlament ima na raspolaganju osam sedmica da predsjednicima , odnosno predsjedavajućem institucija koje učestvuju u zakonodavnom postupku ( Komisija , Savjet , Parlament ) dostavi obrazložen stav o tome zašto smatra da se predloženi akt protivi principu supsidijarnosti – čl . 3 ( 1 ) i 4 , Protokol broj 1 . Pri tome , ako su u pitanju principi supsidijarnosti i proporcionalnosti , EP , Savjet i Komisija moraju uzeti u obzir stavove nacionalnih parlamenata – čl . 7 ( 1 ), Protokol broj 2 .
Izuzetak od pravila o osmosedmičnom periodu od dostavljanja nacrta akta nacionalnim parlamentima i njegovog stavljanja na dnevni red Savjeta vrijedi samo u hitnim slučajevima , koji moraju biti posebno obrazloženi – čl . 4 , Protokol broj 1 . Ovo rješenje iz Protokola broj 1 , a na koje se poziva i Protokol broj 2 , se često navodi kao sistem “ ranog upozoravanja ”.
Inače , svaki nacionalni parlament raspolaže sa dva glasa , u skladu sa domaćim ustavnim rješenjem ( dva doma – po jedan glas ) – čl . 7 ( 1 ), Protokol broj 2 . Ako stav o kršenju principa supsidijarnosti dijeli najmanje 1 / 3 glasova nacionalnih parlamenata , nacrt akta mora biti ponovno razmatran . 131
Kada se akt usvaja u redovnom zakonodavnom postupku , a obična / prosta većina glasova nacionalnih parlamenata drži da se njime vrijeđa princip supsidijarnosti , Komisija mora ponovno razmotriti akt – čl . 3 ( 3 ), Protokol broj 2 . Ako odluči da i nakon toga ostane kod prvobitnog prijedloga , Komisija će o tome dati posebno obrazloženje – čl . 3 ( 3 ), Protokol broj 2 . Praćen obrazloženjem i stavovima nacionalnih parlamenata , prijedlog akta se prosljeđuje komunitarnom zakonodavcu , s tim da Komisija može biti “ preglasana ” ako se takvom prijedlogu , u okviru tzv . prvog čitanja , protivi 55 % članova Savjeta ili većina u Evropskom parlamentu – čl . 7 ( 3 )( a ) i ( b ), Protokol broj 2 .
130 |
S tim da ovdje Savjet prosljeđuje prijedlog nacionalnim parlamentima . |
131 |
U slučaju akta koji se donosi po osnovu čl . 76 , FU , tj . u okviru “ Prostora slobode , bezbjednosti |
i pravde ”, prag je ¼ glasova – čl . 7 ( 2 ) in fine , Protokol broj 2 . |
70