POLITIČKE INSTITUCIJE
Mastrihtski ugovor je proširio domašaj ovog postupka , tako da se danas sreće u više oblasti . To , na primjer , vrijedi za Ekonomsko-monetarnu uniju : ECB – čl . 105 ( 6 ), ESCB – čl . 107 ( 5 ), za strukturne fondove – čl . 161 ( 1 ) - ( 2 ), kao i za uspostavljanje jedinstvenog izbornog postupka za EP – čl . 194 ( 4 ), alineja dva .
U svakom slučaju , ono što dodatno ojačava položaj Parlamenta u postupku davanja saglasnosti jesu dvije stvari . Prvo , činjenica da , izuzev u jednom slučaju , 82 u procesu odlučivanja Savjet mora postupati jednoglasno . 83 I drugo , u skladu sa izmjenama stiglim sa Ugovorom iz Nice , Parlament 84 može od Evropskog suda tražiti mišljenje o tome da li je međunarodni sporazum u skladu sa Ugovorom o EZ – čl . 300 ( 6 ).
Podsjećajući na već rečeno o njegovom specifičnom položaju u kontekstu odlučivanja u unijskim segmentima , treba upozoriti na to da se uloga Parlamenta kao institucije bez čije saglasnosti nije moguće zaključiti valjan međunarodni sporazum ne sreće u prostorima zajedničke vanjske i bezbjednosne politike – tu se Parlament konsultuje i informiše .
Još jednom , Lisabonski ugovor ovim povodom govori o postupku u kojem Parlament daje svoj pristanak , odnosno odobrenje ( consent ) – npr ., čl . 7 , EUL , čl . 223 ( 1 ), FU , s tim da moguće implikacije ove promjene ne podrazumijevaju sve verzije teksta Ugovora . Rečeno je , u njemačkom tekstu nije došlo do promjene .
3.1.5 . Budžet
Evropski parlament se neposredno uključuje u postupak usvajanja budžeta u skladu sa Prvim ugovorom o pitanjima budžeta iz 1970 . godine , 85 iako pri tome ne dobija odlučujuću riječ u segmentu tzv . neobaveznih izdataka . 86 Istovremeno , Parlament dobija značajnije mjesto i u kontekstu budžetskog razrješenja Komisije – odluku o tome sada donose zajednički Parlament i Savjet . Drugi ugovor o pitanjima budžeta iz 1975 . godine , 87 reformu vodi korak dalje , mijenjajući režim
82
Konkretnije , kada mijenja ili dopunjuje određene odredbe Statuta ESCB – čl . 107 ( 5 ), ex L . 106 .
83
Ovdje treba istaći da dio doktrine zagovara stav prema kojem ovaj postupak nije primjeren zakonodavnom djelovanju u užem smislu . Po njima , razlozi transparentnosti procesa odlučivanja , ali i pravilno shvaćena uloga Evropskog parlamenta , govore u prilog zadržavanja postupaka saglasnosti isključivo u slučaju prijema novih članova i zaključenja ugovora o pridruživanju , odnosno partnerstvu . Vidi Weatherill / Beaumont , 1999 ., str . 140 . Vidi i Nugent , 1999 ., str . 209 , gdje se ističe da ova procedura nije nikad korištena za donošenje “ redovnih / normalnih ” propisa .
84
Uz Komisiju , Savjet i državu članicu .
85
Stupio na snagu 1 / 1 / 1971 .
86
Vidi detaljnije kod Kapteyn / VerLoren van Themaat , 1998 ., str . 351 ; Chalmers , 1998 ., str . 130 ; Nugent , 1999 ., str . 213 ; Wyatt / Dashwood , 2000 ., str . 34 . Vidi i Rodin , 1990 ., str . 164 ; Vukadinović , 1991 ., str . 34 .
87
Stupio na snagu 1 / 6 / 1977 .
59