POLITIČKE INSTITUCIJE
Postupak saradnje je detaljno razrađen u Ugovoru – čl . 252 . 75
Amsterdamski ugovor je u brojnim slučajevima postupak saradnje zamijenio postupkom saodlučivanja . Preciznije , prethodni postupak je ostao samo u oblasti EMU – npr . čl . 102 ( 2 ), čl . 103 ( 2 ), čl . 106 ( 2 ).
3.1.3 . Saodlučivanje – tri čitanja
Postupak saodlučivanja , uveden Mastrihtskim novelama – čl . 189b , sada čl . 251 , dodatno jača ulogu Parlamenta u oblikovanju pravnih akata Zajednice . Ostajući kod generalnih napomena , uključujući i dogradnju putem Amsterdamskih amandmana , 76 u ovom slučaju postupak je isti kao i u postupku saradnje do trenutka usvajanja amandmana u Evropskom parlamentu ( prvo čitanje ) ili odbijanja zajedničkog stava Savjeta ( drugo čitanje ). 77
No , ako u okviru postupka saodlučivanja Parlament odbije prijedlog akta ili Savjet ne prihvati njegove amandmane nakon drugog čitanja , kompromisno rješenje se traži putem ad hoc komiteta kojeg čine predstavnici Parlamenta i Savjeta ( Conciliation Committee ). 78 Eventualni sporazum u okviru ovog tijela , odnosno tako usaglašeni tekst akta , ponovo ide pred Evropski parlament radi konačnog izjašnjavanja – tzv . treće čitanje .
Ono što je ovim povodom bitno iz ugla Parlamenta jeste da pravni akt ne može biti usvojen bez njegove saglasnosti . Ovo osobito u svjetlu Amsterdamskih amandmana , kojima je Savjet lišen mogućnosti da i nakon neuspjeha u okviru ad hoc komiteta insistira na usvajanju spornog akta , 79 o čemu će još biti govora . U tom smislu je Evropski parlament u okviru ovog postupka dobio “ konačnu ” riječ . Ova činjenica ima i svoj simbolički izraz : u aktu usvojenom u postupku saodlučivanja se navodi da je riječ o aktu Parlamenta i Savjeta , a supotpisuju ga predsjednik Savjeta i predsjednik EP .
Posredstvom izmjena i dopuna izvršenih Mastrihtskim ugovorom , a potom i Amsterdamskim ugovorom i Ugovorom iz Nice , postupak saodlučivanja je zamijenio postupak saradnje i konsultovanja u većini slučajeva , prerastajući tako u vladajući ili redovni zakonodavni postupak . Tako ovaj postupak generalno vrijedi za akte koji se usvajaju u cilju uspostavljanja i funkcionisanja
75 |
Ugovor o Euroatom-u ne poznaje ovaj postupak . |
76 |
Ugovor o Euroatom-u ne poznaje ovaj postupak . |
77 |
Doduše , u smislu Amsterdamskih novela , u pretpostavci saglasnosti Parlamenta i Savjeta , akt |
može biti usvojen već u okviru prvog čitanja – čl . 251 ( 2 ). |
78 |
Eventualni kompromis Parlament može usvojiti običnom većinom , a Savjet kvalifikovanom većinom |
, u suprotnom akt nije usvojen . |
79 |
Naime , za razliku od Mastrihtskog rješenja ( svojevremeni čl . 189b ( 2 )( 6 )), sada je jasno rečeno |
da odsustvo kompromisa znači neusvajanje akta – čl . 251 ( 6 ). |
57