EU-INSTITUCIJE | Page 56

POLITIČKE INSTITUCIJE I TIJELA

3.1 . Zakonodavna aktivnost

Ne ulazeći u detalje , jer će o tome još biti govora , ovdje treba konstatovati da će se uloga Evropskog parlamenta u postupku donošenja pravnih akata Zajednice najčešće navoditi kao učešće u : konsultovanju , saradnji , saodlučivanju i odobravanju . ⁶⁶ Drugačije rečeno , postupci za donošenja pravnih akata u kojima učestvuje i Evropski parlament su : postupak konsultovanja , postupak saradnje , postupak saodlučivanja i postupak odobravanja .

Iz navedenog je moguće zaključiti da Zajednica nema jedinstven ili jedan zakonodavni postupak , a utoliko i zakonodavca u užem smislu pojma . Ili , parafrazirajući Dašvud-a ( Dashwood ), umjesto zakonodavca Zajednica ima zakonodavni postupak u kojem različite političke institucije igraju različite uloge . A u mjeri u kojoj je ova tvrdnja tačna , u njenom svjetlu treba sagledavati i naredni osvrt na ulogu Evropskog parlamenta u procesu usvajanja pravnih akata , tj . u onom što se , uz rezerve iznijete već u uvodu ovog teksta , naziva komunitarnim zakonodavnim postupkom .

Uloga pokretača zakonodavnog postupka generalno je rezervisana za Komisiju , s tim da je već originalno ustavno rješenje i Savjetu stavilo na raspolaganje određene , relativno ograničene instrumente – čl . 152 , sada čl . 208 , kao i već pominjanu mogućnost iniciranja usvajanja akta o jedinstvenom izbornom postupku za EP – čl . 190 ( 4 ). Nakon Mastrihtskih novela , međutim , isto vrijedi i u odnosu na Evropski parlament , utoliko što sada i on ima pravo da od Komisije zahtijeva podnošenje prijedloga akta o bilo kojem pitanju koje spada u djelokrug Zajednice – čl . 192 ( 2 ), ex čl . 138 ( b ). ⁶⁷ No , zahtijevati od Komisije da podnese prijedlog akta nije isto što i pravo zakonodavne inicijative koja pripada Komisiji . Ili , Parlament ima “ pravo ” političke zakonodavne inicijative . Doduše , Parlament je rijetko koristio ovu mogućnost , a razloge za to dio doktrine vidi u relativno dobroj saradnji koja ovim povodom postoji između njega i Komisije . ⁶⁸

3.1.1 . Konsultovanje – jedno čitanje

Sve do 1987 . godine , tj . do Jedinstvenog evropskog akta , uloga Evropskog parlamenta u zakonodavnoj aktivnosti bila je čisto konsultativnog karaktera – otud : postupak konsultovanja , odnosno konsultativni postupak . U ovom postupku Parlament daje mišljenje povodom prijedloga akata koje je formulisala Komisija , ukoliko ovi posljednji traže izmjenu zakona u jednoj ili više država

54