UVOD
od stava prema postojećem i željenom u tom kontekstu . No , na referendumu u dvije države Ugovor , alias Evropski ustav , nije dobio potrebnu većinu – u Francuskoj je protiv bilo 55 %, a u Holandiji impresivnih 62 % glasova , nakon čega je Ustav “ proglašen mrtvim ”.
Tokom predsjedavanja Evropskom unijom Njemačka je među prioritetne zadatke stavila i konačno opredjeljenje o narednom koraku nakon neusvajanja Ustava . Rezultat je bio zasjedanje Evropskog savjeta u Briselu , krajem juna 2007 ., na kojem su se šefovi država i vlada odlučili za promptno sazivanje tzv . Međuvladine konferencije koja bi radila na novom ugovoru . Tim povodom Evropski savjet je formulisao neuobičajeno precizne upute (“ Mandat ”) u skladu s kojim treba izraditi sporazum pod imenom Reformski ugovor . Tekst Reformskog ugovora konačno je i utvrđen na ( neformalnom ) zasjedanju Evropskog savjeta u Lisabonu oktobra 2007 ., gdje je i potpisan 13 . decembra 2007 . godine – otud se taj ugovor naziva Lisabonski ugovor .
Dijeleći sudbinu nekoliko prethodnih , i Lisabonski ugovor je posrnuo na referendumu u jednoj od država , u Irskoj . 1 U međuvremenu ratifikovan je u većini država članica , s tim da “ zadnju kartu ” u procesu ratifikacije neke od njih i dalje drže u ruci – Njemačka , Poljska , Češka . Iako je okončanje ratifikacionog postupka upitno , mnogi će reći da sve , ipak , zavisi od ponovnog referenduma u Irskoj . Politički establišment u ostalim državama članicama očekuje da Irci “ popravni ” referendum održe u jesen 2009 . i , naravno , da glasaju za ratifikaciju . Vjerovatno će se to i desiti , pogotovo u okolnostima aktuelne ekonomske krize i svojevrsne prijetnje koja stiže iz tzv . vodećih država ( Francuska i Njemačka ) o izolaciji Irske u slučaju “ negativnog ” rezultata referenduma . Ipak , sredinom 2009 . nad Lisabonskim ugovorom i dalje stoji znak pitanja .
U ovakvoj situaciji trebalo je odlučiti kako se odnositi prema izmjenama i dopunama koje sobom donosi neusvojeni Ustav , odnosno koje bi trebalo da donese Lisabonski ugovor . Unijeti ih u tekst ili izostaviti ? Učiniti to u cijelosti ili djelimično ?
Odlučio sam se za sljedeće rješenje . Lisabonske izmjene , koje su dobrim dijelom bile i dio neusvojenog Ustava , date su u okviru prikaza pojedinih in-
1
Ključne rezerve Irske vezane su za pitanja : poreza , vojne neutralnosti , socijalne politike i određenih etičkih pitanja , uključujući položaj i prava radnika , te položaj porodice i pitanje prekida trudnoće . Istovremeno , Irska ne pristaje na rješenje kojim se svojevremeno zadovoljila Danska uoči usvajanja Mastrihtskog ugovora na “ popravom ” referendumu , a to je deklaracija šefova država i vlada o tumačenju Ugovora . Umjesto toga , Irska pokušava osigurati formalnopravno obvezujuće garancije ( npr . Protokol uz Ugovor o pristupanju novih država – u toj ulozi se najčešće pominje Hrvatska ). Prema zaključcima Evropskog savjeta održanog u Briselu , sredinom juna 2009 ., Irska je uspjela . “ Irske rezerve ” će biti formulisane u vidu pravno-obavezujućeg akta . Riječ je o protokolu uz prvi od ugovora o pristupanju države članice . Ovim je , ističe se , izbjegnuta potreba za ponovnom ratifikacijom Lisabonskog ugovora u državama koje su to već učinile !
31