EU-INSTITUCIJE | Page 285

DJELOVANJE EVROPSKOG SUDA

na pravila o razmjeni podnesaka u početnoj fazi ( tužba , replika , duplika …), položaj intervenijenata , tj . subjekata koji dokazuju postojanje interesa za rezultat postupka , potom za preliminarni izvještaj koji sudija izvjestilac ( Judge- Rapporteur ) priprema za usmenu raspravu , odnosno javno zasjedanje suda , ⁹⁰³ za vijećanje sudija , za koje sudija izvjestilac priprema obrazloženje odluke , te za odluku / presudu koja se saopštava na javnom zasjedanju Suda .

U principu , pokretanje ovog postupka pretpostavlja da je zaposleni već iscrpio mehanizme zaštite unutar same institucije , o čemu se detaljnije govori u prikazu djelovanja Suda za službeničke sporove . Ovdje je dovoljno konstatovati da se u ovom postupku mogu dovoditi u pitanje samo akti koji imaju neposredne nepovoljne efekte u odnosu na zainteresovanog službenika , tj . u odnosu na njegove interese . Utoliko , kriterijum neposrednog nepovoljnog dejstva u ovim slučajevima odgovara kriterijumu “ neposrednog i individualnog ” u kontekstu generalne tužbe za poništenje komunitarnih akata u smislu čl . 230 , ex čl . 173 . ⁹⁰⁴

Sud za službeničke sporove može na vlastitu inicijativu provjeravati zakonitost prethodnog , internog postupka , ⁹⁰⁵ prvenstveno povodom ocjene dopuštenosti tužbe ( npr . poštivanje rokova u internom postupku , identičnost prigovora u internom postupku i zahtjeva / tužbe Sudu ). ⁹⁰⁶

Uspjeh tužbe pred Sudom za službeničke sporove znači poništenje akta koji je bio razlog za njeno podnošenje , a u zavisnosti od okolnosti slučaja i naknadu štete . Nekad će ovo posljednje značiti simboličnu sumu na ime naknade nematerijalne štete ( dommage moral ), na primjer 100 eura , ⁹⁰⁷ ali i respektabilnih 3.000 eura , kao naknada za neiskorišteni odmor . ⁹⁰⁸ Utoliko je postupanje Suda u radnim sporovima istovremeno i ilustracija postupka pune jurisdikcije .

Kao što je već rečeno , u ovom posljednjem Sud može cijeniti ne samo zakonitost predmetnog pravnog akta , nego i odlučiti o meritumu predmeta . Ilustracija za to je slučaj Alvis , gdje je Sud postupao po tužbi službenika , ⁹⁰⁹ kojom je doveo u pitanje dati mu otkaz . Jedan od argumenata zaposlenog je bio da mu u prethodnom , internom postupku , nije pružena mogućnost da učestvuje , odnosno da izloži svoju odbranu – niti je bio obaviješten o slučajevima povreda radne discipline , niti mu je data prilika da odgovori na optužbe u disiplin-

283