PRAVOSUDNE INSTITUCIJE
I treće , razgraničenje pravnog i činjeničnog pitanja ni ovdje nije precizno . 799 Naime , u mjeri u kojoj Evropski sud nadzire i usmjerava način na koji Sud prve instance tumači i primjenjuje komunitarno pravo , tom cilju se često potčinjava i pojmovno razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja , o čemu će još biti govora . Ovdje kao ilustracija može poslužiti slučaj u kojem je , postupajući po žalbi , Evropski sud odbio da preispita nalaz Suda prve instance o postojanju uzročne veze između manjka finansijskih sredstava u jednoj od komunitarnih institucija i realizacije čekova nekih službenika . Drugim riječima , pitanje postojanja uzročne veze je tretirao kao pitanje utvrđivanja činjenica . 800
U svakom slučaju , rok za podnošenje žalbe je dva mjeseca od dostavljanja odluke . 801 U principu , žalba nema suspenzivno dejstvo u odnosu na osporenu odluku , 802 izuzev ako , na traženje žalioca , u tom smislu ne odluči Evropski sud .
Mjerodavna odredba Ugovora žalbu na odluku Suda prve instance formuliše kao pravo nezadovoljnog učesnika u postupku – čl . 225 ( 1 ). Drugim riječima , komunitarni sudski postupak ne slijedi institut prethodne ocjene dopuštenosti žalbe , 803 iako se u mnogim zemljama vrši svojevrsno filtriranje na nivou apelacionih sudova . To , među ostalim , vrijedi za common-law zemlje i neke nordijske pravne sisteme , 804 te pravosudni sistem Francuske 805 i Njemačke . 806 Iako o tome postoje različita mišljenja , dio doktrine ističe da bi slično rješenje bilo optimalna solucija i u okviru komunitarnog pravosuđa . 807
Žalbu može uložiti stranka koja u cijelosti ili djelimično nije uspjela u sporu pred Sudom prve instance . To mogu učiniti i intervenijenti , odnosno umješači , ali samo u mjeri u kojoj ih se odluka “ direktno ” tiče . Jedna od speci-
799 |
Uz ostale , vidi Lasok / Bridge , 1994 ., str . 278 . |
800 |
Slučaj De Compte , para 85 i sl . Vidi i slučaj SFEI . |
801 |
Čl . 49 , Statut . U slučaju uskraćivanja prava na intervenciju u postupku , rok je dvije sedmice . |
|
802
O pitanju žalbe na odluke , odnosno rješenja u toku vođenja postupka detaljnije Brown / Kennedy
|
, 2000 ., str . 95 .
803
No , u doktrini se često govori o “ dopuštanju ” žalbe od Evropskog suda – na primjer , Lasok / Bridge ., 1994 , str . 279 .
804
Na primjer , Procesni zakonik Švedske ( Rättegångsbalken ), čl . 10 , glava 54 , dopušta žalbu Vrhovnom sudu samo onda kada je postupanje po njoj potrebno radi ispravne primjene prava i kada u tom pravcu govore “ ozbiljni razlozi ”. Kao ilustracija , tokom 2000 . godine žalba je bila dopuštena u nekih 40 % slučajeva .
805
U skladu sa Zakonom No . 87-1127 , o tome da li će žalba biti proslijeđena Državnom savjetu ( Conseil d ’ Etat ) odlučuje posebno tijelo .
806
Tu revizioni postupak poznaje jednu vrstu dvostruke provjere – o dopuštenosti revizije pred Federalnim upravnim sudom ( Budesverwaltungsgericht ) prvo odlučuju apelacioni sudovi , ali njihova negativna odluka može , opet , biti stavljena pred Federalni upravni sud . Vidi §§ 132 i 133 Zakona o upravnom postupku ( Verwaltungsgerichtsordnung ).
807
Vidi Sonelli , 1998 ., str . 829 i sl .
262