PRAVOSUDNE INSTITUCIJE
3 . Odluke
Sud pravde svoje odluke donosi u formi presude ili rješenja . Prvima se , u pravilu , okončava postupak iniciran tzv . direktnom tužbom i zahtjevom nacionalnog suda da se da tumačenje Ugovora ili sekundarnog komunitarnog propisa . Rješenje se donosi bilo u toku postupka , na primjer , povodom odobrenja privremene mjere ili dopuštanja intervencije / miješanja , bilo uz presudu , odnosno povodom njenog izvršenja . 743
Odluku Suda nije moguće dijeliti na odluku u užem smislu i obiter dicta . Drugačije rečeno , svaki njen dio obavezuje , odnosno riječima anglosaksonske pravne tradicije : ima snagu precedenta . No , ovo ne znači da se u analizi konkretne odluke određeni stavovi Suda ne mogu prepoznati kao obiter . 744
Nezavisno od toga da li je donijeta u plenumu ili u vijeću , odluka Suda je odluka svih sudija . Dakle , odluka ne sadrži izdvojena ili suprotstavljena mišljenja , te se u skladu s tim u njoj ne prepoznaje eventualno mišljenje većine ili manjine . 745 Ističe se da se time štiti anonimnost sudija , a time i njihova nepristrasnost , te podstiče razmjena mišljenja i argumenata unutar raspravnog vijeća , odnosno prožimanje nacionalnih pravnih tradicija . U prilog ovakvom viđenju kolektivnog odlučivanja izjašnjavaju se i mnogi od bivših i aktuelnih sudija . Uz to , kolektivni karakter odluke onemogućava državama članicama da ukazuju na za njih povoljne stavove eventualne manjine u vijeću , odnosno na položaj “ domaćeg ” sudije .
Sa druge strane , na ovakav način rada doktrina stavlja i određene prigovore . Prvi prigovor ima u vidu broj sudija , tj . veličinu Suda . Naime , kako se ponekad ističe , odlučivanje u punom sastavu već se primaklo granici prihvatljivog za rad jednog suda ; dalje od toga – a to je po mnogo čemu situacija nastala nakon nedavnog radikalnog širenja Unije – značilo bi prelazak u prostore “ skupštinskog ” raspravljanja i odlučivanja . 746 Drugi prigovor , međutim , ima u vidu kvalitet odluke , u mjeri u kojoj njen kolektivni karakter neizbježno podrazumijeva kompromis . A to , nastavlja kritika , umanjuje kvalitet pravnog rezonovanja , odnosno reducira lepezu pravne argumentacije . Kako bi neki rekli , u nastojanju da daju prostor različitim mišljenjima obrazloženja ponekad više liče na “ međunarodni sporazum ”, nego na tipičnu sudsku odluku . 747
743 |
Ovim povodom vidi i Schermers / Waelbroeck , 1992 ., str . 494 ; Vukadinović , 1991 ., str . 90 . |
744 |
Tim povodom Schermers / Waelbroeck , 1992 ., str . 495 . |
745 |
U slučaju potrebe , npr . ako je jedan od sudija odsutan ( bolest ), da bi se osigurao neparan broj |
glasova od glasanja se uzdržava po rangu najmlađi sudija . |
746 |
No , kao svojevrsni odgovor , ovim povodom stiže i upozorenje da izostavljanje “ predstavnika ” |
određene zemlje može značiti ne samo prepreku pomenutom prožimanju nacionalnih pravnih |
tradicija nego i osjećaj izolovanosti zemlje koja je u pitanju . |
747 |
Vidi Chalmers , 1998 ., str . 139 – 140 . |
250