EVROPSKI SUD
sudskog tijela , u kojem se govori o “ novom specijalizovanom sudu ” (“ The new specialized court …”). Poseban “ sud ” imaju u vidu i autori koji govore o instituciji “ poznatoj kao Sud ( pravde )”, a koja se “ momentalno sastoji od tri suda ” ( consists at present of three courts ). 641
Očito , iz izloženog se jasno naslućuje pravosudna struktura sazdana od tri elementa , odnosno od tri instance :
• najniže , koju čine specijalizovani sudovi ,
• više , koju čini Sud prve instance , i
• najviše , koju predstavlja Evropski sud u užem smislu ili , kako se ovdje naziva , Sud pravde . Kao i u slučaju nacionalnog pravnog konteksta , ova struktura nije u cjelini ustrojena po hijerahijskim kriterijumima . Drugim riječima , koji će segment pravosudnog mehanizma djelovati kao prva instanca zavisi od vrste predmeta , od stranaka koje iniciraju postupak i sl . U skladu s tim , Evropski sud u užem smislu može biti i prva i konačna instanca , dok u određenim predmetima Sud prve instance može , kao što mu ime sugeriše , djelovati kao prva instanca , a Evropski sud u užem smislu kao apelaciona instanca . Istovremeno i suprotno od onog što sugeriše njegovo ime , Sud prve instance u određenim predmetima može da djeluje kao apelaciona instanca – na odluke novoosnovanih specijalizovanih sudova .
Ipak , novouspostavljena pravosudna struktura jasno sugeriše “ trostepenost ”, s tim da se na prvoj stepenici nalazi Sud za službeničke sporove , u sredini Sud prve instance , a na vrhu je Evropski sud shvaćen u užem smislu . Pri tome , osobito u svjetlu uspostavljanja novih specijalizovanih sudova , Sud prve instance je sve više pozicioniran kao Viši ili Visoki sud ( High Court ).
U svakom slučaju , u narednim redovima izraz Evropski sud , ili samo Sud , koristi se u dva značenja – kao institucija u cjelini , što znači da su njime obuhvaćena sva tri suda ( Evropski sud kao najviša pravosudna instanca EU , Sud prve instance i Sud za službeničke sporove ), i u užem smislu , tj . kao najviša sudska instanca EU .
1.2.1 . Kvazi-sudska tijela
I ovom prilikom treba imati u vidu specifičnu prirodu komunitarnog pravnog poretka , što znači da pravosudna struktura može uključiti i tijela koja su “ negdje između ” klasično pojmljenih pravosudnih i upravnih organa – tzv . nezavisne agencije . Naime , djelujući u pojedinim oblastima regulisanim komu-
641
Lenaerts i dr ., 2006 ., str . 4 . Vidi i Lenaerts i dr ., 2005 .
223