PRAVOSUDNE INSTITUCIJE
subjekti na pravila komunitarnog prava mogu neposredno pozivati u postupku pred nacionalnim pravosudnim organima .
Na značaj ove institucije će ukazati i nešto detaljniji prikaz novina koje stižu , tačnije koje bi mogle stići , sa Lisabonskim ugovorom . Nažalost , pri tome nije bilo moguće izbjeći određena ponavljanja , tj . osvrte na ista postlisabonska rješenja na različitim mjestima , no to smatram “ cijenom ” koja je primjerena značaju institucije o kojoj se ovdje govori .
1.1 . Naziv
Ugovor poznaje jednu pravosudnu instituciju : Sud ili Sud pravde ( Court of justice ; Cour de justice ; Gerichthof ) – kako je navedeno u uvodnom čl . 7 ( 1 ), odnosno u dijelu Ugovora koji detaljnije razrađuje režim pojedinih institucija – čl . 220 do 245 . 624
Pri prevođenju se najčešće koriste izrazi Evropski sud , 625 Evropski sud pravde , 626 Sud 627 ili u slučaju navođenja punog naziva : Sud ( pravde ) Evropskih zajednica . 628 U upotrebi je i izraz Sud Evropske unije , 629 s čim u vezi treba konstatovati da mnogi upozoravaju da je Sud i nakon Amsterdamskog ugovora i Ugovora iz Nice institucija Evropske zajednice , “ a ne Evropske unije ”. 630
Izbor optimalnog naziva je postao složeniji nakon što je od izvorno “ jednoinstancione ” Evropski sud vremenom prerastao u instituciju sazdanu od nekoliko nivoa , odnosno nekoliko sudova . Ili , kako bi mnogi rekli , Evropski sud je stasao u instituciju koju čine tri suda , odnosno tri nivoa suđenja . Ili , u nešto suzdržanijoj verziji , 631 ovu instituciju čine “ dva tijela ” ( two bodies ) – Sud pravde Evropskih zajednica i Sud prve instance , s tim da su drugom odnedavno priključeni i specijalizovani sudovi , kao svojevrsno “ treće tijelo ”.
624
Uz ostale , ovim povodom vidi Lasok / Bridge , 1994 ., str . 244 ; Chalmers , 1998 ., str . 116 ; Weatherill / Beaumont , 1999 ., str . 173 ; Mathijsen , 1999 ., str . 124 ; Shaw , 2000 ., str . 152 ; Lenaerts i dr ., 2005 ., str . 441 ; Chalmers i dr ., 2006 ., str . 120 ; Wyatt / Dashwood , 2006 ., str . 391 ; Craig / de Búrca , 2008 ., str . 66 ; Kapteyn / VerLoren van Themaat , 2008 ., str . 231 ; McCormick , 2008 ., str . 85 . Vidi i Degan , 1965 ., kao svojevrsni pionirski rad na našim prostorima ; Mlikotin-Tomić , 1989 ., str . 11 ; Rodin , 1990 ., str . 173 ; Vukadinović , 1991 ., str . 83 ; Vukadinović , 1996a ; Hartley , 1998 ., str . 57 ; Rakić-Vodinelić , 1998 .; Čavoški , 2006 ., str . 171 . Za detaljniju , monografsku , obradu vidi Schermers / Waelbroeck , 1992 .; Bengoetxea , 1993 .; Rasmussen , 1998 .; Dehousse , 1998 .; Arnull , 1999 .; Brown / Kennedy , 2000 .
625
Na primjer , Dimitrijević , 1996 .
626
Na primjer , Rakić-Vodinelić , 1996 .; Vukadinović 1996 .; Knežević-Predić , 1996 .; Lopandić , 1999 .; Čavoški , 2006 ., str . 171 .
627
Na primjer , Mlikotin-Tomić , 1989 ., str . 12 .
628
Na primjer , Vukadinović , 1996a ; Čavoški , 2006 ., str . 172 .
629
Na primjer , Račić , 1996 .
630
Dehousse , 1998 ., str . 12 .
631
Kapteyn / VerLoren van Themaat , 1998 ., str . 249 .
220