PROVEDBA KOMUNITARNIH PROPISA
ći ili redovni postupak usvajanja komunitarnih akata . Očito , u tim okolnostima je trebalo naći “ odgovarajuće mjesto ” i za Parlament u mehanizmu komitologije . Nakon dugih razgovora ili “ trijaloga ”, nađeno je sljedeće rješenje .
Prvo , kod akata koje zajedno usvajaju Savjet i Parlament , predviđeno je redovno i pravovremeno informisanje odgovarajućih parlamentarnih komiteta o onom što se u okviru mehanizma komitologije dešava u vezi sa provedbenim aktima ili mjerama . No , nakon što je Amsterdamskim ugovorom , uz ostala , potcrtano i pitanje demokratskog legitimiteta komunitarnih institucija , a utoliko i komitologije (!), usvojena je nova-druga Odluka o komitologiji . 631 Iako su zadržana pomenuta tri postupka , odnosno tri vrste komiteta , sistem je u dobroj mjeri reformisan , što , prije svega , podrazumijeva statuiranje kriterijuma , doduše neobavezujućih , koje pri izboru postupka Savjet treba da slijedi .
Naredna reforma mehanizma komitologije je izvršena 2006 , 632 kada se uvodi još jedan postupak – tzv . regulativni komitetski postupak praćen ispitivanjem . U osnovi , riječ je o sljedećem . Ovaj postupak se primjenjuje u slučajevima kada ( regulativni ) komitet razmatra prijedlog provedbenog akta Komisije kojim se mijenjaju i dopunjavaju tzv . sporedni ili nebitni ( non-essential ) dijelovi propisa usvojenog u okviru postupka saodlučivanja , dakle , zajednički od Savjeta i Parlamenta . I , budući da je ovakav akt Komisije koliko provedbeni , odnosno podzakonski , toliko i “ zakonski ”, budući da mijenja i dopunjava zakonski akt , predviđena je mogućnost da ga oba zakonodavna tijela provjere . A to znači da kako Savjet tako i Parlament mogu izmijeniti stav regulativnog komiteta .
Do sada rečenom treba dodati i – sve češće pominjani Lamfalusi postupak ( Lamfalussy process ). Najkraće , radi se o specifičnom postupku usvajanja tzv . kvazilegislativnih akata i administrativnih mjera u oblasti finansijskih usluga , uspostavljenom u skladu sa zaključcima specijalnog stručno-savjetodavnog komiteta čijim radom je rukovodio Aleksandar Lamfalusi ( Alexandre Lamfalussy ). 633 Ono što je od interesa u ovom kontekstu jeste način na koji je ovim postupkom strukturisana zakonodavna djelatnost u oblasti finansijskih usluga , uključujući i administrativni ili provedbeni aspekt .
Konkretnije , u generalnoj četverodjelnoj šemi , odnosno sistemu odlučivanja i donošenja akata na četiri nivoa , 634 od posebnog interesa je drugi nivo . Naime , dok je prvi nivo odlučivanja rezervisan za donošenje osnovnih , temelj-
631
Odluka 99 / 468 , OJ L 184 / 23 / 99 .
632
Odluka Savjeta 06 / 512 o dopuni Odluke 99 / 468 , OJ L 200 / 1 & 06 .
633
Inicijativa za osnivanje komiteta je potekla od Savjeta , sredinom 2000 ., a njegovi prijedlozi , odnosno “ Lamfaluzi proces ”, usvojen je na sastanku savjeta održanom u Štokholmu , u martu 2001 . Inače , A . Lamfalussy , doktor ekonomskih nauka , je eminentan finansijski stručnjak i , uz ostalo , osnivač EMI u Frankfurtu , preteče današnje ECB .
634
Detaljnije Chalmers i dr ., 2006 ., str . 805 i sl ..
215