EU-INSTITUCIJE | Page 216

POLITIČKE INSTITUCIJE I TIJELA

prava u za njih posebno značajnim oblastima govori i činjenica da se prisustvo mehanizma komitologije osjeća prvenstveno u oblastima poljoprivrede , ribolova , kvaliteta hrane , strukturnih fondova i sl .

Doduše , moguće je dokazivati da administrativno djelovanje Komisije po samoj definiciji podrazumijeva sadejstvo nacionalnih nadležnih organa , ali to je , ipak , nešto drugo u odnosu na insistiranje Savjeta da , aktom kojim je ovlašćuje da usvaja podzakonske i provedbene akte , Komisiju obaveže da pri tome mora konsultovati različita tijela – komitete – u kojima ( opet ) sjede predstavnici država članica .

Uz podsjećanje na njihov nastanak i sastav , ⁶²⁹ u vezi sa ovim komitetima od interesa je sljedeće . Postoje tri postupka u kojima su prisutni ovi komiteti , odnosno u kojima Komisija ne može djelovati bez njih .

U slučaju savjetodavnih komiteta , odnosno tzv . savjetodavnog komitetskog postupka , Komisija je obavezna pribaviti mišljenje komiteta , ali ne i prihvatiti ga .

U slučaju upravljačkog komiteta , odnosno tzv . upravljačkog komitetskog postupka , Komisija , takođe , nije obavezna prihvatiti mišljenje komiteta , premda ga je obavezna tražiti , ali umjesto toga Savjet ima ovlaštenje da – djelujući u određenom roku – svojim aktom zamijeni akt Komisije , naravno , ako ocijeni da je to povoljnije iz ugla država članica . Ipak , ova procedura poznaje i jednu specifičnu soluciju . Naime , ako komitet prihvati prijedlog akta koji je podnijela Komisija , ili ako tim povodom ne može da zauzme stav , Savjet se ne može poslužiti pomenutim ovlaštenjem , tj . ne može otkloniti od primjene akt Komisije , odnosno zamijeniti ga svojim aktom . ⁶³⁰

Ako je djelovanje Komisije uslovljeno saradnjom sa regulativnim komitetom , odnosno ako je riječ o tzv . regulativnom komitetskom postupku , radi se o sljedećem . Tu Komisija provedbenu mjeru ili akt može usvojiti samo uz saglasnost komiteta . A ako komitet ne može da zauzme stav u vezi sa prijedlogom Komisije ili ga odbije , Komisija je dužna Savjetu podnijeti prijedlog akta , s tim da Savjet svoju odluku treba donijeti u određenom roku . Izostane li odluka u tom roku , Komisija “ ponovno ” stiče pravo odlučivanja – tzv . filet procedura . Očito , svrha ovog posljednjeg rješenja je da se predmetna mjera ili akt usvoji , bilo djelovanjem Komisije i nadležnog komiteta , bilo samog Savjeta – ako izostane sporazum na prethodnoj relaciji , bilo djelovanjem Komisije – ako Savjet ne postigne potrebnu saglasnost .

Izložena slika se značajno usložnjava rješenjima iz Mastrihtskog ugovora . Riječ je o uvođenju postupka saodlučivanja i sve prominentnijoj ulozi Parlamenta u zakonodavnom postupku , što vremenom , pominjano je , prerasta u vladaju-

214