POLITIČKE INSTITUCIJE I TIJELA
Treće , postojeći postupak saodlučivanja , alias redovni zakonodavni postupak , zahvata nove oblasti , odnosno ugovorne ili ustavne osnove – uključujući : poljoprivredu , vanjsku trgovinu , zakonitu imigraciju , kao i saradnju policije i pravosuđa u krivičnim stvarima .
Četvrto , iako je na izloženi način prerastao u ključni postupak usvajanja akata , postupak saodlučivanja ili , kao preimenovan , redovni zakonodavni postupak , trpi značajne izuzetke . To , na primjer , vrijedi za opt-out režim V . Britanije , Irske i Danske u vezi sa pitanjima imigracije , azila i saradnje u civilnim stvarima , kao i za “ krajnje složen ” sistem izuzetaka Irske i V . Britanije u oblasti saradnje policije i pravosuđa u krivičnim stvarima .
Peto , odlučivanje kvalifikovanom većinom u Savjetu prelazi na novi mehanizam ( 55 % država [ najmanje njih 15 ] + 65 % stanovništva Unije ), 622 a istovremeno u nizu slučajeva zamjenjuje jednoglasnost .
Šesto , u vezi sa generalnom podjelom na zakonske i podzakonske akte ( non-legislative acts ), uvodi se razlikovanje između delegiranih akata i provedbenih akata , s tim da obje vrste usvaja Komisija , pri čemu je u prvom planu pitanje kontrole njenog djelovanja . Tako , u slučaju delegiranih akata , koji figuriraju kao dopuna ili izmjena zakonskih akata , kontrola je redefinisana , tačnije pooštrena je , a vrše je Evropski parlament ili Savjet . Najkraće , ove dvije institucije mogu odlučiti ili da u konkretnom slučaju ( sebi ) “ vrate ” ustupljena ovlaštenja ili da spriječe stupanje na snagu akta kojeg Komisija usvoji temeljem delegiranih ovlaštenja tako što će mu se usprotiviti u za to predviđenom roku – čl . 290 , UF .
Sedmo , postojeći poseban postupak odlučivanja u okviru III . unijskog stuba se ukida , a na njegovo mjesto stiže redovni zakonodavni postupak , tj . sadašnji postupak saodlučivanja , uključujući već pomenuta izuzeća za Irsku i V . Britaniju .
I osmo , u prostorima II . unijskog stuba i u postlisabonskom režimu vrijedi poseban mehanizam odlučivanja . Ili , cijela oblast zajedničke vanjske i bezbjednosne politike je izuzeta iz redovnog zakonodavnog postupka , tj . sadašnjeg postupka saodlučivanja . Uz to , ovdje Evropski savjet , koji je i formalno dignut na rang institucije , ima ovlaštenje da usvaja određene akte – okvirne odluke , a novouspostavljeni Visoki predstavnik je generalno ovlašten da predlaže , odnosno inicira mjere u ovoj oblasti .
622
Do 1711 / 2914 , odnosno najkasnije 31 / 03 / 2017 .
210