POLITIČKE INSTITUCIJE I TIJELA
III . USVAJANJE AKATA U UNIJSKIM SEGMENTIMA
Komunitarne institucije su značajnim dijelom i okvir odlučivanja u unijskim segmentima , dakle , povodom zajedničkog djelovanja i saradnje u oblasti vanjske politike i bezbjednosti , odnosno unutrašnjih poslova i pravosuđa ( II . i III . stub ). Drugim riječima , u cilju pripremanja , formulisanja i provođenja stavova i odluka u političkim segmentima , Unija koristi institucionalni okvir konstituisan u kontekstu ekonomske Zajednice .
Istovremeno , ovo “ značajnim dijelom ” znači da djelovanje u unijskom segmentu podrazumijeva korištenje različitih komunitarnih institucija u različitom obimu , te paralelno djelovanje država članica mimo ključnih komunitarnih institucija , odnosno korištenje onih koje ne pripadaju komunitarno-unijskoj strukturi ( npr . Zapadnoevropska unija ). O tome je , takođe , već govoreno , u unijskom segmentu nema zakonodavnog procesa u smislu u kojem ga srećemo u komunitarnom segmentu , niti pravnoobavezujućeg dejstva akata i njihove kontrole od Evropskog suda . Evolucija ustavnih rješenja pokazuje određene pomake , osobito postamsterdamsko rješenje u okviru III . stuba , ali i dalje su u pitanju izuzeci od upravo konstatovanog pravila .
Prijedlog Ustava je generalno bio koncipiran u skladu sa idejom brisanja razlika između postupaka usvajanja akata u komunitarnom i unijskom segmentu . Ipak , treba konstatovati dvije stvari . Prvo , i dalje je prisutan višemanje specifičan postupak odlučivanja u oblasti vanjske i bezbjednosne politike , tj . sadašnjeg II . stuba . I drugo , ništa u predloženom Ustavu ne spriječava države članice da međusobno zaključuju posebne sporazume-konvencije , niti da usvajaju odluke koje , iako tijesno povezane sa djelovanjem Unije , nisu bazirane na Ustavu . 591
U osnovi , ovaj pristup je preuzet i u Lisabonskom ugovoru koji bi , u skladu sa političkim sporazumom iz sredine 2007 ., trebalo da mijenja i dopunjava Osnivačke ugovore .
1 . Vanjski poslovi i bezbjednost – II . stub
U oblasti zajedničke vanjske i bezbjednosne politike , a to znači u prostorima pokrivenim odredbama Naslova V Ugovora o EU , ključne institucije u procesu odlučivanja , odnosno usvajanja akata , jesu Evropski savjet i Savjet ( ministara ). U proces odlučivanja je dijelom uključena i Komisija , Parlament je na njegovoj margini , a Evropski sud , u ulozi čuvara zakonitosti , je , u principu , izvan njega .
591
Lenaerts i dr ., 2005 ., str . 631 .
198