EU-INSTITUCIJE | Page 194

POLITIČKE INSTITUCIJE I TIJELA

lament ne izjasni , odlaže se primjena odluke Savjeta u dijelu koji se odnosi na pomenute ( neobavezne ) rashode , a ako se Parlament u roku od tridest dana ne izjasni , odluka Savjeta se smatra usvojenom – čl . 273 ( 3 ), zadnja rečenica .

1.3 . Iz ugla institucionalnog balansa

Imajući u vidu kontrolu nad neobaveznim rashodima i mogućnost odbijanja prijedloga budžeta u cjelini , položaj Parlamenta u ovom postupku može se predstaviti kao snažniji u odnosu na onaj u opštem postupku saodlučivanja , ali tim povodom treba dodati i sljedeće .

U sistemu “ vlastitih izvora finansiranja ” Zajednice , segment prihoda funkcioniše u skladu sa posebnim podsistemom , nad kojim Parlament nema kontrolu . Naime , u skladu sa odredbama čl . 269 i čl . 270 , na Savjetu je da , uz konsultovanje Parlamenta , usvaja odgovarajuće akte . Generalno , a to znači od 1988 ., to pitanje je uređeno odgovarajućim srednjoročnim finansijskim okvirom , kao i na osnovu njega donijetim odlukama Savjeta o vlastitim prihodima . ⁵⁷² Otud , ističe se , ⁵⁷³ njegova moć u pomenutom smislu suštinski je ograničena na segment izdataka , odnosno troškova .

Sa druge strane , na odlučujuću ulogu Parlamenta ukazuje i odredba koja statuira pravo njegovog predsjednika da budžet proglasi usvojenim – čl . 272 ( 7 ). No , da i ovim povodom može doći do spora ilustruju dva slučaja rješavana pred Evropskim sudom , u kojem je Savjet doveo u pitanje budžet koji je proglasio predsjednik Parlamenta . Prvi put je to učinio povodom budžeta za 1986 . godinu , ⁵⁷⁴ a drugi put povodom budžeta za 1995 . godinu ⁵⁷⁵ – oba puta ukazujući na činjenicu da je pri usvajanju budžeta Parlament prekoračio dogovorene granice godišnjeg povećanja izdataka .

U svakom slučaju , poštivanje odredbi Ugovora o postupku usvajanja budžeta ( čl . 272 ) podrazumijeva saradnju komunitarnih institucija , a prije svega Savjeta i Parlamenta . Tu činjenicu svjedoči i niz sporazuma i akata koji su tim povodom usvojeni , a koji se sreću već na početku 70-tih . To se odnosi na stavove Savjeta usvojene paralelno sa Prvim budžetskim ugovorom , kojim se ova institucija izjasnila za “ tijesnu saradnju ” sa Parlamentom , što je u narednim decenijama materijalizovano u vidu niza zajedničkih izjava ⁵⁷⁶ i , već

192