EU-INSTITUCIJE | Page 171

USVAJANJE AKATA
Drugo , Parlament može odbiti usvajanje akta i nakon okončanja ovog posebnog postupka , s tim da u tom slučaju Savjet nema mogućnost da akt usvoji ( jednoglasnom odlukom ). Utoliko , u okviru ovog postupka Parlament dobija mogućnost djelovanja i u trećoj fazi postupka koju mnogi nazivaju trećim čitanjem , raspolažući pri tome formalno i faktički pravom veta .
I treće , u provođenju ovog postupka Savjet , po pravilu , odlučuje kvalifikovanom većinom , a izuzeci su vezani samo za tri oblasti : socijalna sigurnost , priznavanje diploma koje podrazumijeva izmjenu nacionalnih propisa i poticajne mjere u oblasti kulture .
Ipak , ova dogradnja postupka saradnje , koji je već sam po sebi dovoljno složen , rezultirala je konstrukcijom “ bizantijske složenosti ” koja prijeti konfuzijom . 492 I premda ovakvi stavovi sugerišu opreznost pri pokušaju da se postupak saodlučivanja prikaže u osnovnim potezima , tako nešto je neizbježno . Ovo tim prije jer je riječ o postupku koji je postao vladajući i utoliko tipičan za komunitarnu zakonodavnu aktivnost .
Imajući to u vidu , kao osnovno u vezi sa postupkom saodlučivanja treba istaći nekoliko momenata .
3.2 . Prva faza
Prva faza postupka saodlučivanja podrazumijeva već pomenuto : prijedlog Komisije , mišljenje , odnosno stavovi Evropskog parlamenta i usaglašen stav Savjeta – čl . 251 ( 2 ), s tim što ovaj posljednji može izostati . Naime , na ovoj tački , a to je početni segment u okviru prvog čitanja , Amsterdamske novele donose jednu novinu u odnosu na generalnu strukturu postupka saodlučivanja uvedenu Mastrihtskim ugovorom .
Konkrektnije , ako se Parlament i Savjet saglase o sadržini predloženog akta ili ako ovaj prvi ne predloži bilo kakve amandmane , akt može biti usvojen već u ovoj fazi – čl . 251 ( 2 ), alineje 1 i 2 . 493 U ovom slučaju Savjet odlučuje kvalifikovanom većinom . Istovremeno , za razliku od postupka saradnje , ovdje se Komisija ne može protiviti usvajanju akta . Drugim riječima , ne može se “ ubaciti ” između Parlamenta i Savjeta , ukoliko su ovi saglasni o sadržini akta . No , iako o tome ne postoji odredba u Ugovoru , kao ni u Poslovniku o radu Evropskog parlamenta , Komisija se u ovoj fazi može uključiti u tzv . neformalni
492
Kapteyn / VerLoren van Themaat , 1998 ., str . 430 ; Usher , 1998 ., str . 111 .
493
Pri tome , jasno , treba da se ispune i ostali uslovi predviđeni ovom procedurom , a osobito pribavljeno mišljenje Ekonomsko-socijalnog komiteta i Komiteta regija , te jednoglasnost u Savjetu u slučaju amandmana koje ne prihvata Komisija . Vidi i Kapteyn / VerLoren van Themaat , 2008 ., str . 335 .
169