EU-INSTITUCIJE | Page 156

POLITIČKE INSTITUCIJE I TIJELA
Svaka od navedenih institucija , uključujući i njihovo zajedničko djelovanje , pravne akte može usvajati isključivo kada je na to ovlaštena konkretnom odredbom ugovora – to je ono “ u skladu sa odredbama ovog Ugovora ”, iz prvog stava čl . 249 . Drugim riječima , ova odredba ne sadrži generalno ovlaštenje za usvajanje pravnih akata , odnosno za zakonodavnu djelatnost – rješenje u skladu sa rukovodnim principom prenijetih ili ustupljenih ovlaštenja Zajednici , kao i onim što je rečeno u čl . 5 ( 1 ).
Iako naizgled jasno određena pomenutim čl . 249 Ugovora , lista pravno obavezujućih akata je praksom država članica i komunitarnih institucija proširena . Tim povodom je , na primjer , vrlo ilustrativan pravni akt koji se često navodi kao posebna odluka ili odluka sui generis – tragom engleskog , odnosno kao décision – tragom francuske pravne tradicije , a , takođe , i kao Beschluß – tragom njemačke pravne tradicije . Ostavljajući ostalo po strani , 437 ovdje je bitno da i ovaj akt , kojeg neki nazivaju “ novim pravnim instrumentom ” 438 a neki “ četvrtim tipom obavezujućeg instrumenta ” ( uz uredbu , direktivu i odluku ), ima pravno obavezujući karakter .
U određenim slučajevima , međutim , Ugovor ne navodi neki od pomenutih pravnih instrumenata , već koristi generičke pojmove , kao što su “ mjere ” – čl . 95 , odnosno “ odgovarajuće mjere ” – čl . 308 . Vladajući stav je da su institucije ovlaštene usvajati kako direktive tako i uredbe – u prvom , odnosno “ sve pravne akte ” – u drugom slučaju . 439
Istovremeno , i u skladu sa principijelnim stavom da prirodu pravnog akta određuje njegova sadržina a ne naziv , akti koji se primarno predstavljaju kao akti zakonskog karaktera , prije svega , s obzirom na opšti i apstraktni karakter , mogu biti podzakonski ili provedbeni akti . To , na primjer , ilustruju brojne direktive koje su , u stvari , akti provedbenog karaktera u odnosu na obuhvatnije , ranije usvojene , okvirne direktive . Ili , prema opšteprihvaćenom stavu , uredba može biti kako akt zakonskog tako i provedbenog , odnosno upravnog karaktera . 440 Itd .
Stav od odsustvu jedinstvenog zakonodavnog postupka i jednog “ zakonodavca ” dodatno ilustruje i sljedeće .
Komisija je , po pravilu , ovlaštena da usvaja akte provedbenog karaktera , služeći se pri tome uredbama i odlukama – prvim u vezi sa mjerama opšte primjenjivosti , a drugim u slučaju tzv . pojedinačnih mjera . Ali , u određenim
437
Detaljnije Von Bogdandy / Bast / Arndt , 2004 .; Kapteyn / VerLoren van Themaat , 2008 ., str . 288 – 289 .
438
Von Bogdandy / Arndt / Bast , 2004 ., str . 103 .
439
Kapteyn / VerLoren van Themaat , 2008 ., str . 275 .
440
Vidi , uz ostale , Kapteyn / VerLoren van Themaat , 2008 ., str . 321 .
154