POLITIČKE INSTITUCIJE I TIJELA
Ponekad se o ovoj djelatnosti Komisije govori kao o “ velikim ” inicijativama , za razliku od onih “ malih ”, koji su njihova instrumentalizacija na planu zakonodavne aktivnosti , 334 o čemu govore naredni redovi .
Inače , dokumenti sa naglašenom političko-programskom dimenzijom se , po pravilu , javljaju u vidu tzv . bijele knjige .
3.2.2 . Predlaganje
Kada je u pitanju zakonodavni postupak na nivou EZ / EU , Komisija se generalno shvata kao “ gospodar teksta ” – bez njenog učešća nema zakonskog akta . Ili , kako se često izražava odnos Komisije i Savjeta , kao ključnog tijela u procesu usvajanja komunitarnih propisa : Komisija predlaže , ali ne usvaja ; Savjet usvaja , ali ne predlaže . U svjetlu sve šireg učešća Evropskog parlamenta u zakonodavnom procesu rečeno bi značilo da ulogu predlagača i dalje ima Komisija , a da Savjet i Parlament usvajaju , ali ne predlažu .
Iako principijelno nezavisna u svom djelovanju , Komisija i u ulozi predlagača mora osluškivati impulse koji stižu neposredno iz država članica , odnosno iz Savjeta , a sada sve više i iz Evropskog parlamenta . Uz to , treba posebno pomenuti ulogu Evropskog savjeta , budući da ponekad ovo tijelo ne ostaje na generalnim smjernicama u kontekstu zakonodavne djelatnosti . Ilustracija za to je kraj 80-tih , kada je Evropski savjet 335 odlučio da analizu i predlaganje konkretnih mjera na putu uspostavljanja ekonomsko-monetarne unije ponudi za tu priliku formiranom komitetu , a ne Komisiji . 336
Kao što je nagoviješteno , Komisija “ prati ” prijedlog i u fazi njegovog razmatranja u Savjetu . U tom cilju jedan od komesara prisustvuje sjednicama Savjeta na kojim se raspravlja o prijedlogu akta / mjere . 337
Nema sumnje da je ova uloga Komisije od izuzetnog značaja , 338 osobito ako se predlaganje shvati u širem smislu , koji obuhvata i akte programskopolitičkog karaktera .
Ipak , kada je riječ o onom što se ovdje naziva zakonodavnim djelovanjem komunitarnih institucija , treba konstatovati da Ugovor ne sadrži odredbu koja pravo
334
Shaw , 2000 ., str . 117 – 118 .
335
Hanover , juna 1998 .
336
Jedno od objašnjenja ovakvog postupka ukazuje na to da ovaj posao podrazumijeva i dopune Ugovora . Otud , često navođeni Delorov izvještaj o EMU , u stvari , i nije izvještaj Komisije kao takve ( premda je radom ovog ad hoc komiteta rukovodio predsjednik Komisije , a u njegovom radu učestvovao još jedan komesar ) – Weatherill / Beaumont , 1999 ., str . 59 .
337
Istini za volju , odlukom većine članova , Savjet može lišiti Komisiju ove mogućnosti , što se , opet , gotovo nikada ne dešava . Ovim povodom Weatherill / Beaumont , 1999 ., str . 59 .
338
U prosjeku , Komisija godišnje upućuje Savjetu i Parlamentu 500 do 700 prijedloga , preporuka i nacrta , te oko 200 komunikacija , memoranduma i izvještaja . Vidi Nugent , 1999 ., str . 118 .
124