POLITIČKE INSTITUCIJE I TIJELA
2.1 . Odlučivanje
U principu , za usvajanje određene odluke je potrebna većina glasova svih članova Komisije , dakle , četrnaest glasova – čl . 219 , ex čl . 163 , u vezi sa čl . 213 ( 1 ), 306 s tim da kvorum pretpostavlja prisustvo većine članova . 307
Budući da je kolektivno odgovorna , Komisija kolektivno i odlučuje . 308 No , s obzirom na izuzetnu širinu zadataka , rukovodni princip kolektivnog odlučivanja trpi neizbježna ograničenja , uključujući i manje ili više reducirane postupke . Jedan od njih je tzv . pismeni postupak u kojem prijedlog određenog akta , odnosno određene odluke , stiže od resornog komesara (“ greffe ”), odobre ga pravna služba i odgovarajući generalni direktor i u takvom obliku proslijede kabinetima ostalih komesara . Ukoliko ovi nemaju primjedbi , smatra se da je prijedlog usvojila Komisija , odnosno da je o njemu pozitivno odlučila . 309 Ova procedura podrazumijeva petodnevni rok u kojem prijedlog cirkuliše među kabinetima , a u izuzetnim slučajevima , uz saglasnost predsjednika Komisije , sve može biti obavljeno i u roku od tri dana .
Od 2001 . godine , postoji mogućnost da Komisija određena upravna i administrativna ovlaštenja prenese na rukovodioce administrativnih službi – generalne direktore ili rukovodioce službi u generalnom direktoratu , propisujući u odgovarajućem aktu uslove pod kojima će takva ovlaštenja biti vršena – čl . 14 , Poslovnik .
U skladu sa čl . 13 Poslovnika o radu , odlučivanje u manje ili više jasno preciziranim pitanjima (“ jasno definisane menadžerske i administrativne mjere ”) može biti ustupljeno resornim komesarima , uz neizbježne sporove o karakteru , odnosno obimu ustupljenih ovlaštenja . 310 U svakom slučaju , ovaj
306
Vidi i čl . 13 ( 1 ), UČ , i čl . 132 ( 1 ), EA .
307
Čl . 7 , Poslovnik , gdje je rečeno da kvorum čini prisustvo “ većine država članica određene u Ugovoru ”.
308
U skladu s tim , kako ističe Evropski sud , članovi Komisije snose kolektivnu političku odgovornost – slučaj AKZO , na str . 2614 . Vidi i slučaj BASF , paras 62 – 64 .
309
Čl . 12 , Poslovnik . Ovim povodom vidi i Weatherill / Beaumont , 1999 ., str . 56 , gdje se navodi da je tokom 1992 . pismena procedura primijenjena u 2.200 slučajeva / predmeta .
310
Tako , na primjer , u slučaju BASF Sud prihvata mogućnost da se ustupi ovlaštenje članu Komisije povodom pokretanja postupka u vezi sa primjenom propisa o konkurenciji , odnosno donošenju odgovarajućih odluka tim povodom , ali ne povodom odlučivanja o postojanju eventualnog prekršaja – u ovom slučaju čl . 81 , ex čl . 85 , Ugovora . Drugim riječima , Sud uvažava potrebu da se o pojedinim pitanjima odlučivanje prepusti “ resornom ” komesaru – u suprotnom , rad Komisije bi bio na granici mogućeg , ali to može vrijediti samo za “ rutinska ” pitanja , tj . ona koja su više tehnička u smislu primjene već formulisanih opštih stavova , odnosno propisa . Ovim povodom Chalmers , 1998 ., str . 92 ; Weatherill / Beaumont , 1999 ., str . 56 – 57 ; Shaw , 2000 ., str . 115 .
118