POLITIČKE INSTITUCIJE
jednog ili dva potpredsjednika , dok aktuelno ovlašćuje predsjednika Komisije da , uz saglasnost njenih članova , imenuje “ potpredsjednike ”.
2 . Unutrašnja organizacija
Predsjednik Komisije ima značajnu ulogu pri raspodjeli resora , uključujući i pravo da sâm odlučuje o tome , bilo pri konstituisanju Komisije , bilo pri njenoj eventualnoj rekonstrukciji – čl . 217 ( 2 ). Kao i u nacionalnom kontekstu i ovdje postoje više i manje cijenjeni resori , a s tim u vezi i insistiranje država članica na onim “ boljim ”. 300
Svaki član Komisije ima službu , kabinet , koja mu pomaže u radu . 301 Sa svoje strane , šefovi kabineta 302 na nedjeljnim sastancima pripremaju materijal za sjednice . 303
Postojanje kabineta se generalno ocjenjuje nužnim i korisnim , ali se na njihovo kontinuirano uvećavanje , pretežno jednonacionalnu strukturu i često uključivanje u rad na pripremi materijala , gleda sa određenom rezervom . Naime , oni mogu biti paravan za različita međuresorna mešetarenja – mimo očiju javnosti i zapisnika . Uz to , budući da kabineti nisu dio administracije Komisije u užem smislu , postoji konstantna tenzija između kabineta i generalnih direktorata , pri čemu se kabinet optužuje za uzurpaciju nadležnosti generalnih direktorata . 304
Dio ovih problema je saniran u okviru pravila / kodeksa ponašanja komesara , odnosno njihove revizije izvršene nakon ostavke Santerove Komisije . 305
300
Ovim povodom vidi Weatherill / Beaumont , 1999 ., str . 51 . Chalmers , 1998 ., str . 87 , napomena 14 .
301
U pravilu , kabinet komesara čini šest do sedam saradnika , a u slučaju predsjednika 10 do 12 saradnika , koji , u pravilu , odslikavaju nacionalnu strukturu komesara . No , odnedavno Komisija pokušava i kabinetima dati nadnacionalnu dimenziju . Tim povodom Nugent , 1999 ., str . 108 ; Shaw , 2000 ., str . 112 – 113 .
302
Šef kabineta može prisustvovati sjednicama Komisije umjesto odsutnog člana , a uz odobrenje predsjednika može učestvovati i u raspravi .
303
Tu se potencijalne tačke dnevnog reda dijele u dvije grupe , pri čemu prvu grupu čine pitanja o kojima se , s obzirom na postignuti dogovor , ne očekuje rasprava na Komisiji , tj . čije usvajanje je tek formalnost – tzv . A predmeti , pitanja ili tačke dnevnog reda (“ A ” points ). O preostalom se vodi rasprava – tzv . B predmeti , odnosno otvoreni dosjei (“ B ” points ). Ovo je generalna šema rada , koja podrazumijeva da hitna pitanja imaju specifičan put .
304
Vidi Spierenburg Report iz 1979 , Bull . EC 9-1979 , p 1.3.1 . Vidi i Kapteyn / VerLoren van Themaat , 1998 ., str . 202 .
305
Vidi Shaw , 2000 ., str . 113 . Na primjer , maksimum šest savjetnika u kabinetu iz reda državljana ( najmanje ) tri države članice , s tim da šef kabineta ili njegov zamjenik ne smiju biti iz države komesara za kojeg rade .
117