POLITIČKE INSTITUCIJE
predsjednika Komisije se približila ulozi koju ima mandatar za sastav vlade na nacionalnom nivou .
Nakon Ugovora iz Nice stanje ovim povodom je sljedeće . Savjet kojeg čine šefovi država i vlada , odlučujući kvalifikovanom većinom ( ne , kao ranije , na osnovu opšteg sporazuma ), 294 nominuje kandidata za predsjednika Komisije , o kojem Evropski parlament mora dati pozitivno mišljenje . Potom , Savjet ministara , djelujući kvalifikovanom većinom i uz saglasnost kandidata za predsjednika Komisije , usvaja listu kandidata za njene članove , slijedeći pri tome prijedloge vlada država članica – čl . 214 ( 2 ). Konačno , nakon što su se kandidati za predsjednika i članove Komisije predstavili Parlamentu , odnosno odgovarajućim parlamentarnim odborima , što će reći nakon što su prošli postupak tzv . javnog ili parlamentarnog saslušanja , i nakon što ih je , kolektivno i pojedinačno , potvrdio Evropski parlament , o postavljenju Komisije odlučuje Savjet ministara , 295 djelujući pri tome kvalifikovanom većinom – čl . 214 ( 2 ), alineja tri .
Očito , uloga Parlamenta je naglašena – bez njegove saglasnosti ili potvrde nije moguće imenovati , odnosno postaviti novu Komisiju . 296
Konstituisanje Komisije 297 podrazumijeva i izbor potpredsjednika . Do posljednjih amandmana , Ugovor je govorio o mogućnosti izbora jednog ili dva potpredsjednika . Nakon izmjena izvršenih Ugovorom iz Nice , izričito je statuiran izbor , odnosno postavljanje , “ potpredsjednikâ ”. Potpredsjednike , nakon što je o tome dobio saglasnost njenih članova , imenuje predsjednik Komisije – novi čl . 217 ( 3 ).
1.3 . Predsjednik
Na čelu Komisije se nalazi predsjednik – čl . 217 . U principu , on je prvi među jednakima , no to ne znači da u minulih pola vijeka pojedini predsjednici Komisije nisu uspijevali izgraditi vrlo prominentan status ne samo unutar ovog tijela nego i na nivou Zajednice kao cjeline .
294
Na prvi pogled paradoksalno , raniji sistem odlučivanja opštim / zajedničkim sporazumom bio je rigorozniji u poređenju sa jednoglasnim odlučivanjem . To je , u osnovi , posljedica činjenice da , u principu , kod jednoglasnog odlučivanja , postoji mogućnost da se jedna ili više država uzdrži od glasanja , što ostale ne spriječava da odluku usvoje “ jednoglasno ”.
295
Ali , vidi Kapteyn / VerLoren van Themaat , 2008 ., str . 191 , gdje se govori da to obavlja Savjet sačinjen od šefova država i vlada .
296
Vidi Kapteyn / VerLoren van Themaat , 2008 ., str . 190 , gdje se konstatuje da je ovim preuzet francuski sistem investiture , prema kojem parlament glasa o povjerenju novoj vladi .
297
Za izbor članova Komisije u prelaznom periodu nakon pristupanja deset novih država ( maj – oktobar 2004 .) primijenjen je pojednostavljeni postupak – odluka Savjeta , kvalifikovanom većinom , uz saglasnost predsjednika Komisije . Vidi i Lenearts i dr ., 2005 ., str . 433 , napomena 243 .
115