POLITIČKE INSTITUCIJE I TIJELA
Naime , uz poštivanje opštih kriterijuma sposobnosti i nezavisnosti , članove Komisije bi trebalo birati po “ sistemu rotacije ”, utemeljenom na “ principu jednakosti ” država . Pri utvrđivanju redoslijeda država koje će u konkretnom mandatu ostati bez “ predstavnika ” u Komisiji , uz striktno uvažavanje principa jednakosti država , treba imati u vidu i dužinu mandata pojedinog člana Komisije . Konačno , struktura svake Komisije mora odražavati “ demografsku i geografsku ” sliku svih država članica Unije – čl . 4 ( 3 ), Protokol . 292
Ako se slijedi slovo Ugovora , pitanje “ nacionalnog porijeka ” člana Komisije bi trebalo biti suvišno – on ne predstavlja svoju državu . Upravo suprotno , njegovo pravo i obaveza je da svoju funkciju obavlja potpuno nezavisno i u interesu Zajednice . Kao što je pominjano , s tim u vezi član Komisije ne smije tražiti niti primati instrukcije “ svoje ” vlade ili parlamenta . U praksi , međutim , ovo je značajno pitanje , osobito za tzv . male i manje države članice .
Ipak , ma koliko bila organ Zajednice , i utoliko glasnogovornik zajedničkih , opštih interesa , Komisija ne smije ignorisati pojedinačne interese država članica . Radije , umjesto da dopusti da se takvi interesi “ preglasaju ” odlukom ( kvalifikovane ) većine u Savjetu , Komisija treba da učini sve da se iznađe kompromisno rješenje . Ustalom , na to je upućuje pravilo da Savjet , u slučaju eventualnog odstupanja od prijedloga kojeg je dala Komisija , mora djelovati jednoglasno !
1.2 . Izbor i postavljenje
Svojevremeno je postupak izbora Komisije , u osnovi , izgledao ovako . Kandidat za predsjednika Komisije je bio imenovan konsenzusom vlada država članica , uz konsultovanje Evropskog parlamenta . 293 Potom bi , opet , uz saglasnost vlada i uz konsultovanje kandidata za predsjednika , bili nominovani ostali članovi Komisije . Ovako sačinjen prijedlog je išao na potvrdu u Parlament , gdje se o Komisiji glasalo en bloc .
Amsterdamske novele su donijele nekoliko značajnih izmjena u ovom kontekstu . Prvo , za razliku od ranijeg sistema , u kojem je bio samo konsultovan povodom imenovanja kandidata za predsjednika Komisije , sada Evropski parlament tim povodom mora dati svoju saglasnost . Drugo , kandidat za predsjednika Komisije ravnopravno učestvuje u izboru njenih članova , tj . u tom postupku je potrebno dobiti i njegovu saglasnost , a ne tek konsultovati ga – čl . 214 ( 2 )( 2 ). Otud , budući da faktički ima pravo veta , uloga kandidata za
292
U slučaju da pristupi Uniji prije no što ona obuhvati 27 članica , nova država članica – u međuvremenu – ima pravo na svog predstavnika u Komisiji – čl . 4 ( 4 ), Protokol .
293
Raniji čl . 158 ( 2 ), prva alineja .
114