E-book Slobodan Anić - Nemušti jezik | Page 68

12. VILINSKO UČILIŠTE Vilinsko učilište "Zora Vilingora" beše izgrađeno na drugoj obali jezera, nasuprot samog zamka. Ograda mu beše izgrađena od zašiljenih borovih debala malo viših od visine najvišeg čoveka zato da deca ne bi preskakala ogradu i bežala iz učilišta. To, međutim, za vilenjačku decu, ali i onu drugu, koja će tek postati vile i vilenjaci nije predstavljalo nikakvu teškoću, jer u njihovu osnovnu obuku spada i veština letenja. Moramo ovde objasniti njihovo letenje. Vile mogu da lete, ali ne mogu da prevaljuju velika rastojanja kao zmajevi. Njihovi letovi se mogu više smatrati kao duži skokovi posle kojih sledi kraći odmor. Naravno, posle togu mogu ponovo uzleteti. Zato je moguće da vile često umaknu zmajevima jer slete na njima teško pristupačnim mestima. Samo zdanje učilišta je sagrađeno objedinjavanjem kamena i drveta. Pored učilišta u kome su bile učionice, sagrađena je i boravišna zgrada sa spavaonicama, kuhinjom i jedilnicom. Muška i ženska spavaonica behu odvojene. U spavaonicama su bile i kupaonice sa tekućom vodom, tako da su se deca mogla polivati bez ičije pomoći, samo povlačenjem konopca koji je puštao mlazeve tekuće vode smeštene u mešinama ispod krova. To je smislio i napravio Gvozden, a vodu su na potkrovlje iznosili odrasli vilenjaci-ratnici. Zimi su u mešine sipali toplu vodu, a leti hladnu koja bi se do večeri sama zagrejala tako da su deca uveče mogla sa sebe sprati dnevnu prljavštinu. Pri tome su se trljali komadima neke smese koja je u podrumu Vilingora pravljena od ovčijeg loja i pepela, novotarija koju su u Srbiju, najpre u Novo Brdo , zatim u Borač i Kruševac, doneli Dubrovčani. Trljanjem te smese po koži mogla se oprati i najupornija prljavština. Branilo je zaustavio kočije pored jezera, ispregnuo konje, zatim su se svi okupali u jezeru, čak i konji. Zatim su ponovo seli u kola i odvezli se do glavnog ulaza u zamak. Na ulaznim vratnicama su stajala dva kopljanika, a u kuli na ulazu još jedan stražar naoružan lukom i tobolcem sa strelama, čija prvenstvena uloga beše održavanje veze glavnog ulaza sa vilama u unutrašnjosti zamka. Branilo je odmah zapazio novo zdanje naspram zamka i pret68