PRODUŽENJE RIVE KAO ISPIT SAVJESTI
U cik zore u petak 1 . rujna 1939 . prve bombe pale su na bolnicu u mjestu Wielun , gradić na zapadu Poljske . Bez ikakvog znaka uzbune , na prepad , do izlaska sunca više od 75 % grada postat će ruševine i malo tko će preživjeti tu jezivu uvertiru u šest godina najkrvavijeg i najbesmislenijeg rata u povijesti čovječanstva . U petak 1 . rujna 1939 . nekoliko tisuća kilometara južnije , u gradu Hvaru , počinje nova školska godina . Cijeli grad je uzbuđen , posebno učenici : nastavu će pohađati u novoj , velebnoj i bijeloj školskoj zgradi koja nosi ime prijestolonasljednika kralja Petra II . U gradu se događa još nešto : pod hotel Kovačić stigle su dvije maone . Započet će produživanje rive . Protekle , 1938 . g . razina rive je podignuta za pedesetak centimetara , more se više ne ponaša kao uljez i provaljuje u tuđe kuće , a europska gospoda više ne mora prljati duge suknje i hlače u blatu ispred hotela Kovačić . Ovo je druga faza radova . Turističkom Hvaru smiješi se svijetla budućnost . „ Ispod hotela bilo je molo žolo di smo kupili corve za ješku . Bilo mi je interesantno kako su nalivali betun u one darvene kašune , a mi smo se pensali kako se oti betun ne rastopi u more “, sjeća se Zorko Maričić Banjuš koji je tada imao deset godina i išao u četvrti razred . Samo koji tjedan prije pada Francuske i nastanka poznate fotografije Adolfa Hitlera i Alberta Speera ispod Eiffelovog tornja u okupiranom Parizu bit će završeno produžavanje hvarske rive za 50 m , do zida kuće Kasandrić . Svibanj je 1940 ., na našem komadiću svijeta još ni ne miriše na rat . Portaparole , glasonoše , oni malobrojni koji imaju radio u svojim kućama , svako predvečerje na Mandraću pričaju zainteresiranima o kretanju vojski po karti Europe , o stradalim mjestima , granicama koje nestaju sa lica zemlje i prekrojavaju se u Berlinu , daleko , daleko … Lanternist pali svjetlo na punti nove rive , blješti novi kamen , sunce pada iza Škojih , krvavo kao velika majka Europa , svi su sigurni još nekoliko mjeseci , samo to još ne znaju . Ostalo je povijest , zbijena u kilometrima ispisanih i neispisanih riječi .
U srijedu , 15 . veljače 2017 . g . zimsko sunce grije jedan bager , dvije maone i tri kontejnera na hvarskoj rivi . Vrijeme je za rast i napredak : predratna riva produžit će se za 46 metara . U Republici Hrvatskoj taj dan još uvijek se svađaju tko je ustaša , a tko partizan , Drugi svjetski rat itekako je živ i prisutan , premda ovu zemlju more tolike druge stvari , ali to je sada nebitno . Hotel Kovačić je promijenio ime i izgled : bio je Slavija , sada ga zovu Riva . Četvrtaš školske godine 1939 ./ 40 . još je živ i u pameti , hvala Bogu , danas je najbolji hvarski meteorolog i najbolji izvor za događanja u burnom proteklom stoljeću . „ Znoš da je ideja za produžit rivu bila još u vrime Austro-Ugarske “, priča mi . „ Provjo mi je otac da je bila ideja u biti potegnit đigu od Križnega rata do Galešnika . Ma su se onda Boglićevi i Bucićevi pobunili jerbo da će se tako zatvorit porat i usmardit vala . Pok se odustalo , makor se previdilo ucinit šoto par kako tunelih di bi kurenti normalno hodili .“ Ista ideja još će nekoliko puta isplivati u prošlom i ovom stoljeću .
Izgradnja rive 1939 . protekla je bez pobune , dok izgradnja rive 2017 . proživljava svoju revoluciju , kako na društvenim mrežama , tako i na sjednicama Gradskog vijeća te dopisima i napisima nekoliko naših sugrađana . Čak su dvije sjednice održane na temu treba li ili ne produžiti rivu . Unatoč argumentiranom pristupu onih protiv , s radovima se krenulo . Ukratko , protivnici ističu kako nije provedena studija valovanja ( nije nužna ako je plan produženja manji od 50 m ) te zbog toga nije izračunata ni spomenuta opasnost rebatajice ( odbijanja valova ) od pulentode ( zapadni vjetar , hvarska luka mu je direktno izložena ). „ Od 1931 . živen na Fabriku i otkad su onda produžili rivu , tad je pocelo polivat na Fabriku “, kaže Banjuš . U elaboratu zaštite okoliša u dogradnji operativne obale luke Hvar , dostupnoj na internetu , piše kako će se „ izgradnjom pomorskih građevina promijeniti slika strujanja u moru uz obalu u području zahvata , no može se zaključiti da se radi o neznatnom i prihvatljivom utjecaju “. Prva prava pulentoda će pokazati kakvo će biti to strujanje i je li izostanak studije i modela valovanja opravdan . Drugo pitanje koje se provlači jest kome će zapravo koristiti novih 1200 kvadratnih metara ili duljinom 46 metara rive : jahtama , većim i manjim trabakulima , katamaranima , vaporima , strancima ili domaćima .
8