Caffe Montenegro br. 164. Caffe Montenegro 164

KAKO POSTATI SEOSKI DOMAĆIN Ukoliko već imate kuću adaptiranu za goste ili ste počeli sa opremanjem, nakon što registrujete svoje gazdinstvo, možete se obratiti Ministarstvu održivog razvoja i turizma za Program podsticajnih mjera. Ministarstvo dodjeljuje novac seoskim domaćinstvima da unaprijede turističku ponudu i proizvod, adaptiraju ili prilagode smještaj i sl. Cilj je razvoj ruralnog turizma koji bi zadržao ljude na selu obezbjeđujući im lijep život, a istovremeno bogateći turističku ponudu naše zemlje. Ove godine pomoć je dobilo 31, a u Crnoj Gori je ukupno registro- vano 91 seosko domaćinstvo. Ministarstvo je izdalo i Vodič za seoska domaćinstva gdje se osim ideja za razvoj biznisa, ugostiteljstkog bontona nalaze i konkretni savjeti kako se registrovati i napraviti dobru i održivu priču. Na kraju priruč- nika nalaze se osnovne riječi, fraze, nazivi, bro- jevi napisani na 4 jezika, kako bi seoski doma- ćini što gostoprimljivije dočekali strane goste. « Jelena, jedna od dvije ćerke Mitrića godine, Jelena odmah odgovara: “Kako da ne”. DO NEDAJNA KROZ NAJPOZNATIJE KANJONE U bajkovito selo Nedajno, na 1500 metara nadmorske visine koje pripada opštini Plužine i dio je parka prirode Piva, sti- gli smo tokom ture oko Durmitorskog prstena. Nešto prije ovog sela, opčiniće vas vidikovac sa kog se vidi isprepleta- nost kanjona Sušice i Tare – najdubljeg i vjerovatno najljepšeg u Evropi. Dok su se u Podgorici svi borili sa vazduhom zvanim “vruć fen”, u Nedajnom nam je trebao dugi rukav, pa čak i jakna. Ovo je mjesto oko čijeg je imena ispletena legenda o braći koja nijesu dala da se tu sagradi manastir, otuda “Nedajno – ne dati”. Danas ipak postoji lijepa crkvica, selo broji oko 60-tak stanovnika, doduše samo ljeti. Čini se kao da se nikom ne žuri, kao da je odraslima dječiji ljetnji raspust, odišu ponosom na ljepotu kojoj pripadaju i spokojem. Tu je priroda zimi maćeha, ali je zato darežljiva tokom osta- lih mjeseci, pa stanovništvo ne nosi nasli- jeđenu crtu gladi na čelu. Zimi ih ostane svega deset i zbog velikog snijega i odvo- jenosti od gradova, cjelogodišnji turizam još nije moguć. Dok razgovaramo, mirisi 55

Caffe Montenegro br. 164. Caffe Montenegro 164 | Page 55