Caffe Montenegro 173 | Page 99

Oduševilo me je kakav su joj poklon priredili”. Upravo takvu je zaslužio Krsto Visković. Biserka nam pojašnjava da je njegovo pravo ime bilo Kristofor, da je školovan kao i ostali članovi ove visokointelektualne porodice u najprestižnijim evropskim školama. Nakon što je završio pomorsku Akademiju i dokazao se kao pomorac, Krsto postaje agent austrijskog Lloyda, tada jedno od najznačajnijih parobrodsko prekomorskih društava u svijetu. Krsto je takođe bio generalni konzul Lloyda (Austrougarska) u Osmanskom Carstvu – Sulina a u isto vrijeme i vršioc dužnosti vice konzula Švedske i Norveške. Da je bio sposoban i uman govori i biografski podatak da je bio i vice admiral Bokeljske mornarice i član Udruženja hotela u Boki kotorskoj. Njegovi hobiji bili su pisanje i slikanje. Nažalost, Viskovići koji su vjekovima bili sinonim za Perast danas nemaju svog nasljednika po muškoj liniji, pa je posljednji član porodice sa tim prezimenom preminuo 70-tih godina prošlog vijeka. No kao primjer uvažavanja Krstove ličnosti može poslužiti i sljedeća prilika koja je takođe doživjela svoj rimejk u Perastu i bila inspiracija za još jednu posebnu večeru. Kao veoma umnog i pozicioniranog čovjeka, Krsta poziva austrijski vojvoda na fregatu u tivatskom zalivu. I za ovu priliku Biserka i cijeli tim organizuju veče gdje se pripremila sva hrana na isti način kao prije 150 godina, na fregati. Služeni francuski meni bio je odlika gastronomskih navika visokih društvenih slojeva XIX vijeka. Posebno mi je zanimljiva bila priča kako je čokolada istog brenda poslije skoro dva vijeka ponovo iz Beča stigla u ZANIMLJIVO JE DA JE GLAVNA ULICA U PERASTU TADA BILA ONA IZA PRVOG REDA KUĆA, A NE DANAŠNJE ŠETALIŠTE. UPRAVO U OVOJ USKOJ I VIJUGAVOJ KAMENOJ ULICI, ODVIJALA SE SVA ČAROLIJA PERAŠTANSKOG ŽIVOTA I ISTORIJE.. Osim što se šira i stručna javnost, na ovaj način muzičkim, dramskim i gastronomskim programom može prisjetiti raskošnog kulturnog i zabavnog života koji se odvijao u Boki Kotorskoj, posebno Perastu krajem XIX stoljeća, prevedeni su sa italijanskog na crnogorski jezik odabrane pjesme i soneti pisani prigodom vjenčanja u Perastu 1886. godine. Pomenuti soneti sa prevodima i pjesme sa prevodima naći će se u publikaciji pod nazivom ,,Pjesme sa vjenčanja Krsta i Milene Visković”. 99