vijeka“, kaže Resulbegović.
Predsjednik Društva prijatelja
staroga grada i jedan
od najpoznatijih vodiča u
SFRJ Ismet Karamanaga,
kaže da bi volarizacija priče
o Servantesu bila od izuzetnog
kulturnog ali i ekonomskog
značaja za grad.
Navodi da Španija tokom
„Servantesovih dana“ svake
godine zaradi oko
300.000 eura.
ULCINJ IZMEĐU
ISTOKA I ZAPADA
Karamanaga podsjeća da
je Ulcinj nekada bio ono
što danas zovu „metropolom
crnogorskog turizma“.
Osamdesetih godina je čak
40 odsto prihoda od domaćeg
turizma dolazilo iz Ulcinja, a
gosti su uglavnom bili turisti iz
Zapadne Evrope i Dubrovnika.
Danas, ovaj grad budžetu
doprinosi oko osam odsto,
a nekada čuveni hoteli tek
poslednjih godina doživljavaju
oporavak. Ulcinj se i kao
grad oporavljao mnogo puta
od velikih zemljotresa, čestih
od 14. do 16. vijeka. Poslednji,
1979. razorio je Stari grad,
ali je brzo rehabilitovan i tada
nastaje Palata Venecia.
„Pod Venecijanskom republikom
ove kuće u Starom
gradu su bile među najpoznatijima
u ovom dijelu
Jadrana. U vrijeme njihove
150-godišnje vladavine grad
nije bio toliko dominantan
kao u vrijeme Balšića, ali je
ekonomski bio jači. Istoričari
navode da je imao čak 25
hiljada stranovnika, kojih ni
danas nema toliko. Tadašnji
Ulcinj je imao svoj novac, sve..
Mi smo izuzetno ponosni na
to..“, kaže Karamanaga.
I zaista, Ulcinj je grad rušen
više zemljotresima nego
osvajačima, koji je uspio da
zadrži svoju osobenost iskovanu
na vjetrometini Istoka i
Zapada. Bio je savremenik ilirske
države, sudionik potpadanja
pod vlast Rimljana i Vizantijaca,
napadan i branjen od Mongola.
Njime su vladali Mlečani, Turci,
Nemanjići, kasnije Balšići..
Ova raskošna paleta vlastodržaca
izrodila je kosmopolitski
duh Ulcinjana, a doseljeni
Sloveni i Iliri su se saživjeli
jedni s drugima. „Upravo je
kosmopolizam Ulcinjana naša
najveća vrijednost, ovdje nije
bilo problema ni devedesetih
godina“, priča nam Ismet.
„Mi ovdje držimo da je
Servantes bio crnogorski zet.
Mnogi ljudi i dalje polemišu
da li je to zaista bilo tako,
nedostaje čvrst naučni dokaz,
ali iz drugog ugla opet ih
ima mnogo. Iako Servantes
nikada nije precizno otkrio
gdje je bio, rekao je jednu
rečenicu za koju se ja često
hvatam - Nemojte me pitati
za moje poslednje 4 godine
života – dakle, to moraju
biti godine ropstva“,
kaže Karamanaga.
Ismet Karamanaga
„Mi ovdje držimo da je Servantes bio crnogorski zet. Mnogi ljudi i dalje polemišu da li je to zaista bilo tako, nedostaje
čvrst naučni dokaz, ali iz drugog ugla opet ih ima mnogo. Iako Servantes nikada nije precizno otkrio gdje je bio,
rekao je jednu rečenicu za koju se ja često hvatam - Nemojte me pitati za moje poslednje 4 godine života – dakle, to
moraju biti godine ropstva“,
39