Društvo
7
Rasprava možda i ne bi ovoliko odjeknula da se u istoj godini aktivisti za prava životinja nisu u Italiji približili pobjedi u jednoj velikoj bitki – onoj o zakonskom ukidanju laboratorijskih testiranja. Taj je zahtjev stekao poklonike nakon što je procurio novi val saznanja o groznim uvjetima u kojima žive, i umiru, laboratorijske životinje.
Na proljeće su aktivisti upali u jedan veliki laboratorij u Milanu, lancima se vezali za kaveze i pomiješali oznake na više od 800 kaveza u kojima su bile pokusne životinje. Mnoge su uspjeli osloboditi. Tjednima kasnije, međutim, na milanskim su ulicama građani pronalazili mrtve miševe; nisu se znali snaći izvan laboratorija.
Caterinina poruka trebala je, kako je ona to objasnila medijima, biti iskaz zahvalnosti za život što su joj ga podarile životinje. No, kako su od njezina istupa najviše profitirale farmaceutske kompanije – prema kojima su nakon mrzilačkih ispada uperenih protiv umiruće djevojke Talijani u anketama iskazali znatno manju netrpeljivost – neki su počeli sumnjati u iskrenost njezinih pobuda.
Optužuju je da je za svoj „ljigavi istup“ masno plaćena od farmaceutskih tvrtki koje testiraju lijekove na životinjama. Pobornici testiranja, čiji broj raste, odbacuju tu teoriju zavjere kao glupost.
Etička „kvaka 22“ koju je aktualizirao „slučaj Caterina“ nije nerazmrsiva, kaže Luka Oman iz Prijatelja životinja.
- Ovo je samo primjer koji pokazuje koliko je važna edukacija, koliko je bitno raspolagati informacijama. Često ljudi misle da pokusi na životinjama stvaraju nove lijekove, da se testiranjem stvaraju novi lijekovi. To je zabluda. Životinje u laboratorijima služe da bi znanstvenici propitali već donesene rezultate. A poznato je da su kroz povijest upravo testovi na životinjama odveli znanstvenike u krivu ulicu, jer neke supstance djeluju potpuno drugačije na životinje nego na ljude.
Nebrojeno su puta životinje umirale kad ih se podvrglo lijekovima koji su ljude mogli spasiti – kaže Oman, napominjući da su upravo ti „pred-testovi“ na životinjama krivi za to što neki bitni, korisni lijekovi s prevelikom i nepotrebnom odgodom stižu do bolesnih ljudi kojima treba pomoći.
Evo nekoliko činjenica o testiranju na životinjama. Manje od 2% ljudskih bolesti (točnije 1,16%) je ikad viđeno kod životinja. Rezultati pokusa na životinjama i ljudski nalazi slažu se u svega 5 do 25 post. 95 posto lijekova testiranih na životinjama odmah je odbačeno kao izuzetno opasno ili beskorisno za ljude.
Najmanje pedeset lijekova koje možemo naći na tržištu uzrokuje rak kod pokusnih životinja. Oni su odobreni samo zbog toga što se javno priznaje da su pokusi na životinjama nerelevantni. Kada su upitani jesu li pokusi na životinjama uistinu mjerodavni 'obzirom na anatomsku i psihološku različitost ljudi i životinja', 88 posto liječnika se složilo da nije tako. Glodavci su životinje koje se gotovo uvijek koriste u pretragama za rak.
Oni, međutim, nikada ne obole od malignog karcinoma, ljudske forme raka, koji razara opnu (primjerice rak pluća). Njihov sarkom pogađa kosti i vezno tkivo: to su međusobno neusporedivi rezultati.