Međutim, u Republici Srpskoj, Mlada Bosna je jednostavno opisana kao "organizacija", a u udžbenicima se naglašava da je Austro-Ugarska "iskoristila" atentat na Franca Ferdinanda "da bi okrivila Srbiju" i proglasila rat.
Ne iznenađuje to što je ovakav opis početka sukoba sličan onom koji se nalazi u udžbenicima u Srbiji.
Profesor povijesti iz Banja Luke Željko Vujadinović kaže da u Bosni "vidimo kako se sadašnja politička shvaćanja projektiraju na prošlost". Tvrdnje da je Mlada Bosna bila "predratna Al-Kaida" rezultat su sukoba devedesetih, naglašava on.
"Određivanje Mlade Bosne i Principa kao teroriste jest pokušaj da se odgovornost za važne svjetske događaje prebaci na 'srpsku politiku teritorijalne ekspanzije', koja je očito pogrešna", kaže Vujadinović.
Profesor povijesti iz Sarajeva Zijad Šehić slaže se da se kao rezultat sukoba u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine prekraja prošlost. Tek nakon raspada Jugoslavije Princip se opisuje kao srpski nacionalista, a ne kao borac za ujedinjenje Jugoslavije, navodi on.
"Sada kada više nema Jugoslavije, njegova djela se gledaju mnogo uže i on je ponovo rođen kao srpski junak", kaže Šehić.
Srbija ističe austrougarske "ratne zločine“
Novi spomenik Gavrilu Principu bit će podignut i u Beogradu, gdje đaci uče da se on borio za ispravan cilj. Srbija će u sklopu obilježavanja stote godišnjice iskovati srebrni novčić s likom Principa, a vlada će organizirati i nekoliko spomen izložbi.
Srpska pravoslavna crkva, istovremeno, za Principa kaže da je nacionalni heroj. "Gavrilo Princip je samo branio slobodu i svoj narod", nedavno je izjavio mitropolit Amfilohije.
"U Srbiji još postoji stari narativ iz nekadašnje Jugoslavije, koji kaže da se Prvi svjetski rat dogodio, zato što je postojao ovaj veliki heroj zvani Gavrilo Princip", kaže Šebek.
"On je ubio nadvojvodu Franca Ferdinanda, koji je bio oličenje okupacionih snaga Austro-Ugarske, a onda su Austro-Ugarska i Njemačko carstvo napali Srbiju i hrabri Srbi su se borili i patili tijekom rata, ali su bili na pravoj strani“, rekao je on.
Građani u Ulici Gavrila Principa u Beogradu uglavnom smatraju da Srbija nije izazvala Prvi svjetski rat.
"Srbija je bila iscrpljena nakon dva Balkanska rata [1912. i 1913. godine] i nije željela rat 1914. Veliki rat je bio rezultat imperijalističkih težnji Austro-Ugarske i Njemačke", kaže urednik na web stranici, Aleksandar Dašić.
"Krivica za Prvi svjetski rat treba biti na Austro-Ugarskoj i njenoj imperijalističkoj težnji da zauzme čitav Balkan. Srbija ne bi trebala imati bilo kakvu odgovornost za Principa“, kaže prodavačica Jelena Čebić.
U udžbenicima u Srbiji tvrdi se da je uzrok Prvog svjetskog rata bila „borba velikih sila za ekonomsku kontrolu i dominaciju nad Europom“.
U udžbeniku iz povijesti navodi se da je Austro-Ugarska „iskoristila“ sarajevski atentat kao izgovor za „dugo željeni“ rat protiv Srbije, "iako srpska vlada nije bila odgovorna za atentat“. Gavrilo Princip je jednostavno opisan kao "mladi Srbin iz Bosne“.
"Princip je pripadao pokretu Mlada Bosna i vjerovao kako se atentatima i osobnom žrtvom može promijeniti austrougarska politika prema Srbima i ostalim Južnim Slavenima“, piše u knjizi.
"Austrijska vojska je počinila stravične zločine nad srpskim civilima“, piše u udžbeniku uz detaljne opise masovnog odvođenja u logore, spaljivanja sela, mučenja civila i zabrane srpskih nacionalnih simbola i ćiriličnog pisma.
U poglavlju o Prvom svjetskom ratu istaknute su herojske pobjede Srbije i Crne Gore tijekom rata, a značajno mjesto je dano i navodnim ratnim zločinima Austro-Ugarske.
Obljetnica
14