Učenici na Balkanu uče različite povijesti Prvog svjetskog rata
Obljetnica
13
Sto godina nakon atentata u Sarajevu, u školama u bivšim jugoslavenskim republikama uče se različite verzije povijesti o uzrocima Prvog svjetskog rata, koje su odraz sukoba devedesetih.
"Ti ljudi su bili teroristi – Gavrilo Princip i ostali", kaže Salih Mehmedović dok stoji pored Latinske ćuprije u Sarajevu, gdje je mladi bosanski Srbin prije točno 100 godina ubio austrougarskog nadvojvodu Franca Ferdinanda, u atentatu koji je izazvao četiri godine razornog sukoba.
Mehmedović, inače Bošnjak, kaže da ne sumnja u to da je Srbija bila odgovorna za ubojstvo. "Oni su uradili to što su uradili po naređenjima Srbije. Za rat treba da krivimo Srbiju“, ističe on.
I dok se države regije spremaju za obilježavanje stote godišnjice od izbijanja Prvog svjetskog rata ovog leta, svaka od zemalja uči svoju djecu različitom tumačenju atentata koji je pokrenuo sukob.
Princip je u udžbenicima iz povijesti u različitim zemljama bivše Jugoslavije prikazan ili kao terorista ili kao buntovnik s razlogom – percepcije koje odražavaju suvremene podjele u regiji, koja se još oporavlja od sukoba devedesetih.
Za vrijeme Jugoslavije, djeca se u svim tadašnjim republikama učila istu povijest. Sada svi one imaju svoju verziju istine, koja je oblikovana posljednjim ratovima i to prenose budućim generacijama.
"Nekada je postojao samo jedan diskurs o Prvom svjetskom ratu dok je još postojala Jugoslavija. Ta zemlja je prestala postojati prije 23 godine i diskurs je nestao s njom, zato što nove zemlje koje su nastale iz nekadašnje Jugoslavije imaju različite percepcije prošlosti", objašnjava Nenad Šebek, izvršni direktor Centra za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi, koji je analizirao udžbenike u regiji.
"Sada se prošlost prilagođava kako bi odgovarala bilo kom diskursu, koji vladajuće elite u tim zemljama žele u sadašnjem trenutku", kaže Šebek.
U etnički podijeljenoj Bosni i Hercegovini ne postoji općeprihvaćeno stanovište o Principu i o uzrocima Prvog svjetskog rata.
Srpska djeca uče drugačije tumačenje povijesti u odnosu na svoje vršnjake Bošnjake i Hrvate. Za Bošnjake i Hrvate Princip je bio politički atentator, koji je imao podršku Beograda. Za Srbe u BiH atentat je služio samo kao izgovor za Austro-Ugarsku i Njemačku da izvrši vojnu agresiju nad Srbijom.
Ove podjele se, također, ogledaju u postojanju odvojenih svečanosti za obilježavanje predstojeće stogodišnjice u BiH.
Niz događaja bit će organiziran u Sarajevu, uključujući izložbe, koncerte i susrete mladih mirovnih aktivista iz čitavog svijeta.
Međutim, srpski predstavnici će, na čelu sa redatelje Emirom Kusturicom, organizirati različite događaje u Višegradu, dok će spomenik Principu biti postavljen u Istočnom Sarajevu.
U sredinama u kojima pretežno žive Bošnjaci, kao što su Sarajevo, područje Bihaća i zeničko-dobojski kanton, u udžbenicima se naglašavaju Principove veze sa Srbijom.
U udžbeniku iz koga se uči u Sarajevu kaže se da su Principovu Mladu Bosnu "podržavale tajne organizacije iz Srbije", dok udžbenik u Bihaću navodi još izravnije da je zavjerenike "podržavala Srbija". Knjiga iz povijesti u Zenici opisuje Mladu Bosnu kao "terorističku organizaciju".