Argus Books Online Magazine Argus Books Online Magazine #11 | Page 22

glatki sok bez grumuljica i krupnih čestica. Zato je smuti, smoothy, jer smooth na engleskom znači glatko... list kelja, ili raštan kupusa, teško da možete da pretvorite u prah u nekom slabom blenderu. A onda se menja i ukus hrane, pa morate da žvaćete sok, a ne da ga pijete... dakle, kada imate moćan blender, sokovnik vam i nije po- treban. Ja imam sokovnik za HLADNO CEĐENJE, koji zaista izbaci suvu celuloznu materiju na jednu stranu, a čist gust sok na drugu, ali ga verujte mi, retko koristim. Više volim da u svojim kašastim sokovima pojedem celu biljku, odnosno voćku ili povrćku... u svakom slučaju, kad izbacite šporet, rernu, mikrotalasnu, fritezu, secka, mlinove, pekaru i sva druga bela kućna pomagala, šerpe, lonce, tiganje i deterdžente, dobićete veliki prostor, ukinućete smradove i mirise kuvanja, nećete se više povre-đivati u kuhinji, jer treba da znate da je kuhinja jedno od najopa-snijih mesta u stanu, setite se samo koli- ko puta ste se isekli, opekli, povredili, bilo vi, bilo neko od ukućana, da ne govorim o deci i vre-lim ringlama, rer- nama... sa blenderom mogu i deca da rade i da uživaju u procesu pripreme hrane, što pospešuje apetit i ljubav prema najboljem mogućem gorivu za naše ćelije... račun za struju će vam biti manji, jer rerna i šporet su veliki potrošači, tako da je prela- zak na sirovu ishranu i ekonomski isplativiji a i vrlo ekološki. Da bi čovečanstvo preživelo, moraće da počne da štedi a ne da pove-ćava potrošnju svega i svačega. Sa sirovom hranom imate manju količinu đubreta, a đubre koje pravite u ishrani sirovim biljkama nije đubre, jer se peteljke, kore i semenke lako vraćaju u zemlju i đubre je, pa vam ne trebaju pesticidi... Dakle, sve je povezano, a kada se vi povežete sa prirodom, onda je put pred vama čist, lagan, uzbudljiv i radostan... Drugo pitanje je bilo vezano za dehidrator. Kad se malo razma-šete sa novim izgledom, poboljšanim zdravljem, onda vam se pro-bude apetiti i za još nešto. Zapravo, dehidrator rešava jedan od velikih prob- lema, koji se zove šta sa žitaricama, ili, kako i čime da zamenim hleb? Takođe, on vam omogućava da napravite najzdra-viju zimnicu, onako kako su ljudi hiljadama godina radili, još od doba starog Egipta, sušen- jem na suncu. Suvo voće i povrće koje imate na tržištu, sušeno je ili na dimu ili na velikim temperaturama, koje ubrzavaju sušenje, ali istov- remeno, uništavaju mnoge hranljive materije, pre svega enzime i vita- mine. Sušenjem na 35 do 40 stepe-ni, kao na suncu, vi zadržavate značajne i hranljive materije. Reci-mo, kada vidite narandžaste sušene kajsije u prodaji, znajte da se njima dodaje veštačka boja, jer, sušena kajsija ne izgleda tako pri-vlačno... Pepeo ćete naći i u sušenim šljivama, zato sve kupovno suvo voće potopite u vodu i bacite tu vodu... U dehidratoru sušim paradajz, tikvice, patlidžan (sve to se prodaje kao glavni suvenir u Napulju, pod nazivom BOMBA ili VIJAGRA...), zatim jabuke sa cimetom, kajsije, šljive, čak i jagode, koje imaju ukus slatka od jago-da... ali najviše ga koristim za sušenje krekera, sirovnjačkih hlebova ili meksičkih naćosa. Po nekoliko vrsta žitarica u celom, or- ganskom zrnu potopim celu noć u vodi, recimo, heljdu, speltu, oljuštenu raž, suncokret, nekad i još jedan dan, dok ne krene klica, zatim ispa- siram u blenderu sa šargarepom, lukom, sušenim paradajzom, zači- nima, belim lukom, lukom, tikvicom, malo himalajske soli, i to su-šim celu noć u dehidratoru. Takvi krekeri su odlični za poneti, za put, i zapravo su kompletna hrana, a ne hleb. Sušim i palačinke od voća, tortilje od tikvice i lana, pljeskavice od oraha, cveće, pa čak i knjige kad slučajno upadnu u kadu i nakvase se! Imate na tržištu raznih mod- ela, jeftinijih i skupljih, ja koristim veliki Eskalibur, sa devet nivoa, i to mi je, verujte, ponekad, malo. Važno je da znate da dehidrator ne vuče struju, ni približno kao šporet ili rerna, dakle, meni radi danonoćno, svaki dan, a račun za struju nije osetljivo po-većan, čak je i dalje mnogo manji nego kada sam koristila šporet i rernu. Kada ga kupujete, obavezno uzmite i specijalne nelepljive podloške, a ako ih nemate, on- da i kuhinjski masni papir za pečenje može da posluži. Jednom kada vam uđe u kuću, tepaćete mu, jer, za razliku od kulučenja kraj šporeta i genocidnog pečenja i uništava-nja paprika i paradajza koje posle trpa- mo u prekuvane ajvare, dok vi spavate, dehidrator radi posao. A kada uvek imate u kesi sušeni paradajz, koji ne može da se ubuđa ni pokvari, onda uvek možete sebi da napravite ajvar ili pinđur, po želji, ali taman onoliko koliko vam treba, a ne ono naše, otvoriš teglu pa moraš danima da je jedeš, da se ne baci i da se ne pokvari... Malo sušenih jabuka sa ci-metom, nekoliko urmi i jedna pomorandža propasirani zajedno, daće vam džem kakav niste jeli, a pri tom sve sačuvano, svi vitami-ni, svi en- zimi na mestu... Treća sprava koja je korisna u ovoj predivnoj prirodnoj ishrani je klijalica. Nekome uspeva da uzgoji klice i u tegli, meni, moram pri-znati nije uspevalo. Ali, od kada imam klijalicu, koju možete da držite gde hoćete, ja moju držim u kupatilu, uvek ćete imati šta da jedete. Jedna kutijica mešanog semena za klijanje traje mi mese-cima. Za par dana Argus Books Online Magazine 22