Mahatma Gandhi Velika duša
TEMA BROJA- HUMANOST
Humanost
Negdje između opsjednutosti lajkovima, trčanjem za novcem, potrošačkim groznicama i novim trendovima u šminkanju, zaboravili smo na one koji imaju veće probleme od onog što odjenuti za izlazak u subotu navečer.
Na internetu je u trendu porast snimki pod naslovom ¨Vraćanje vjere u humanost¨. Doveli smo se do situacije da sami sebe moramo podsjećati da smo ljudi. Uvijek nekako mislimo kako naša mala kap dobrote neće učiniti veliku promjenu u oceanu u kojem vladaju ratne katastrofe, migrantske krize, porast nezaposlenosti i izvrnute moralne vrijednosti.
Indijski filozof i pisac Jiddu Krishnamurti kaže kako i nije neko mjerilo zdravlja biti dobro prilagođen u duboko bolesnom društvu. To znači da ne moramo svi prihvatiti vanjski izgled kao najvažnije obilježje čovjeka, ne moramo svi stremiti što novijim modelima mobitela i markiranoj odjeći, ne moramo svi koristiti skraćenice i anglizme u porukama, ne moramo svi fotografirati svaku situaciju u kojoj se nađemo i dijeliti je po društvenim mrežama, ne moramo svi trčati za karijerom... Često u svojim dobrim namjerama ostajemo sami, ali to nas ne smije spriječiti da činimo dobro. Možda nećemo promijeniti svijet, ali ćemo svojim primjerom potaknuti druge da čine isto i tako pomognu najbližima, utješe ih, podrže, podignu kad padnu. Da svi dobri ljudi odluče djelovati, promjene bi bile nevjerojatne. Najlakše se prepustiti ugodnosti prihvaćanja u društvu, mirnom promatranju svakodnevice iz udobnosti vlastitih ustaljenih života. Samo oni mudri, hrabri i osvješteni bit će svjetionici u uzburkanom, zlokobnom moru i pokazivat će put onima koji žele pronaći put do svjetla.
Albert Einstein je rekao kako je svijet opasno mjesto za život, ne zbog ljudi koji su zli, već zbog dobrih ljudi koji ništa ne poduzimaju.
Kristina Antić, učiteljica
Mahatma Gandhi Velika duša
je bio vođa pokreta za neovisnost u Indiji koju je u to vrijeme iskorištavalo Ujedinjeno Kraljevstvo. Za slobodu se borio nenasiljem i istinom i poticao siromašno stanovništvo da se na isti način bore za svoja prava. Želio je da Indija bude slobodna od gospodarskog iskorištavanja i da se neki običaji u Indiji promijene, npr. želio je da žene u Indiji ostvaruju više prava i slobode, bio je protiv braka s djecom, protivio se strogom kastnom sustavu društva u kojemu se mislilo da najniži sloj ne zaslužuje dostojanstven život. Želio je da Indijom vlada i religijski pluralizam, tj. da ljudi različitih religija u miru žive na istom području.
Živio je veoma skromno. Nosio je tradicionalnu indijsku odjeću, živio u zajednici koja se uzdržavala vlastitim radom, jeo je jednostavnu vegetarijansku hranu, a često je i postio kako bi se pročistio ili kao oblik društvenog protesta. Vrlo je često meditirao. Zbog svojih je ideja i velikog utjecaja bio u sukobu s mnogim stranama u Indiji koje nisu dijelile njegova uvjerenja, pa je zbog toga i ubijen 30.1.1948 kada je odlazio na svoju večernju meditaciju. Njegova učenja postala su inspiracija za mnoge ljude i mirovne pokrete diljem svijeta, uključujući i Martina Luthera Kinga.
„ Mržnja uvijek ubija, ljubav nikad ne umire. To je velika razlika među njima. Što se ostvari ljubavlju ostaje za sva vremena. Što se ostvari mržnjom postaje teret u stvarnosti jer se mržnja još povećava.“
Mahatma Gandhi
Od boraca za ljudska prava u Hrvatskoj valja istaknuti ove osobe:
Vlado Gotovac Ranko Helebrant
16
Anka Butorac
Sadika Zvirkić Marija Jurić Zagorka