Dorijan Strnad
morati dobiti vrlo visok broj na kockici da bi lik bio uspješan. No, taj
slabašan lik možda je vrlo vješt u magiji pa igrač odlučuje da njegov lik ne
pokušava pomaknuti kamen rukama, već koristi magiju telekineze kako bi
ga pomaknuo umom. Kako bi lik bio uspješan u tome, potrebno je da igrač
dobije znatno manji broj na kockici, nego kad je pokušavao pomaknuti
kamen koristeći fizičku snagu.
Za sada i dalje ne postoji praksa LARP-a u ranijoj dobi, no ono što se
provodi s tom djecom i što je vrlo slično LARP-u je procesna drama.
Procesna drama ima snažnije određene granice i tijek priče, nego LARP, no
možda je baš to ono što je djeci potrebno kako bi se uspješno uživljavala u
zadane uloge.
Prikaz jednoga istraživanja
Michal Mochocki (2014) proveo je istraživanja u kojima je iskoristio LARP
kao metodu ponavljanja za ispit iz povijesti kod učenika srednje škole. U
pilot-istraživanju 2010. godine eksperimentalne skupine i kontrolne
skupine pisale su ispit tjedan dana nakon ponavljanja i mjesec dana nakon
ponavljanja. U oba su slučaja eksperimentalne skupine, s kojima se za
ponavljanje koristilo LARP-om, imale značajno bolje rezultate od
kontrolnih skupina. U istraživanju 2012. godine jedna eksperimentalna i tri
kontrolne skupine pisale su ispit tjedan i mjesec dana nakon ponavljanja.
Tjedan dana nakon ponavljanja rezultati su bili vrlo slični (oko 70 %) za sve
skupine, no razlike se pokazuju u ispitima mjesec dana nakon ponavljanja.
Eksperimentalna skupina koja je ponavljala primjenom LARP-a imala je
nešto bolje rezultate nakon mjesec dana, dok je kontrolna skupina 1 imala
nešto lošije rezultate. Rezultati za kontrolnu skupinu 2 nikad nisu
dostavljeni, a kontrolna skupina 3 pokazala je najveći napredak. Profesor
povijesti kontrolne skupine 3 napomenuo je kako su učenici te grupe uvijek
najuspješniji i kako za njih to nije neobično.