Tanja Novak
interesa i preferencija“, kako navode Gruić, Velički i Štvanek u radu
naziva Utjecaj teme na pobuđivanje interesa, korisno je pogledati kako
čitateljske interese i preferencije u razvojnim fazama definira jedan od
najutjecajnijih modela kojega su razvili Maier i Beinlich (Maier 1993 cit.
prema Gruić i dr. 2010):
1. Literarna faza (oko 2. – 5. godine starosti)
2. Magijsko-realistična faza (oko 5. – 8. godine starosti)
3. Realistična faza (oko 8. – 11. godine starosti)
4. Avanturistička faza (oko 11. – 14. godine starosti)
5. Faza literarnog sazrijevanja (14. – 17. godine starosti).
Premda se, kako navode autorice, ”vjerodostojnost i ovog modela može
dovesti u pitanje (Groeben i dr. 1988: 65), s praktičnog je stanovišta jasno
da u određenim slučajevima ovakvi opisi i perspektive imaju vrijednost i
relevantnost” (Gruić i dr. 2010: 6), raspoznaje se tek blaga korelacija
između razmišljanja redatelja i ravnatelja u našem kazalištu za djecu i
mlade i ovakvih promišljanja.
Tabu-teme
I redatelji (80,95 %) i ravnatelji (66,67 %) uglavnom žele režirati predstave
koje propituju (i) tabu-teme ili ih postavljati na repertoar, s time da je
troje (25,00 %) ravnatelja, ipak, neodlučno po tom pitanju, a jedan se
ravnatelj nije izjasnio. Samo jedan redatelj nije zainteresiran za režiranje
predstava koje se bave tabu-temama, dok je jedan redatelj na to pitanje
odgovorio riječima: Izbor tabu-teme je rezultat slične ravnateljske strategije
kao i izbor lektirnih naslova. Njihovi odgovori prikazani su u Grafikonu 3.