-318
•
•
•
•
•
•
•
•
razlog inscenacije komada
dramaturške vrijednosti teksta
redateljska koncepcija izabranoga autora - teksta
tema, ideja, dramski sukob, fabula, događaj, dramske situacije, junaci, likovi
glumačka podjela
glazba u predstavi - koreografija, songovi - zvučni efekti
scenski pokret, scenski govor
scenski prostor, kostimi, šminka, dizajn svjetla.
Također, pionirski pothvat Ljubice Beljanski-Ristić u Škozorištu i Školigrici s
participativnim kazalištem danas nije više tako usamljen, naprotiv. Kada sam
pisao o Škozorištu u svome magistarskom radu i kasnije u knjizi Kreativna drama
u Škozorištu bilo je teško definirati što je to Škozorište koje je u svojim škozorišnim
igrama sadržavalo sintezu kazališne, likovne i glazbene umjetnosti. Škozorišna je
igra imala elemente improvizacije, happeninga, kazališta u smislu definicije
Petera Brooka, kazališta participacije, eksperimentalnoga studija, uličnoga
kazališta... (Mađarev 2009).
Enigma je riješena nedavno kada se pojavila znanstveno utemeljena knjiga
Darka Lukića (2016) o primijenjenome kazalištu koje u sebi objedinjava različite
pojavne oblike: kazalište za obrazovanje (#eatre in Education), forum-teatar,
kazalište za razvoj ili razvojno kazalište, kazalište u zatvoru, muzejsko kazalište,
kreativnu dramu, kazalište uspomena/sjećanja za pripadnike treće dobi,
psihodramu, impro-teatar, play back teatar itd. Patris Pavis u svom rječniku
navodi da stvaranje teksta u primijenjenom kazalištu nastaje stvaranjem u
skupini koje se kod drugih autora pretvorilo u grupno izmišljanje, odnosno
grupno osmišljavanje (devising).
Milena Dragićević Šešić kaže: ”Sudjelovanje publike u stvaranju umjetničkih
djela predstavlja jedan od oblika umjetničke animacije, koji danas ima sasvim
novi značaj i kvalitetu, budući da umjetnici nastoje osigurati aktivno
doživljavanje procesa svoga rada i rezultata svoga rada (umjetničkoga djela).
Tako se stvara novi odnos umjetnika i publike, između kojih više ne posreduje