Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 88

Smail Balić (1920. – 2002.), Hivzija Hasandedić (1915. – 2003.), Vlado Puljić
(1934. – 2008.) i Alija Kebo. (1932 – 2008.)
Ideologizirani kulturno-prosvjetni sistem Socijalističke Jugoslavije
restriktivno se odnosio prema duhovnom i književnom nasljeđu posebice
ako je bio prožet vjerskim misaonim horizontom; u tom smislu izrazito se
negativno odnosio prema, i inače «nepriznatim», bosanskim muslimanima.
U obzoru sistemskog obrazovanja, nije postojala književnost bosanskog
srednjovjekovlja, osmanskog razdoblja, a iz austrougarskog razdoblja
«propusnice» su imali isključivo srpski i hrvatski pisci Bosne i Hercegovine.
To stanje je trajalo sve do kasnih osamdesetih godina XX. stoljeća.
«Pospremanje» književna baština?
Što bi valjalo misliti i uraditi u nakani muzejskog «pospremanja
književne baštine»2, njezinog izlaganja i tretmana kao «općekulturnog dobra
naslijeđenog od predaka»3, kako se baština i definicijski tretira.
Književnom baštinom, kao ključnom supstancijalnom građom (nakon
filozofske) narodnosnog i nacionalnog duha, bave se osim muzeja, arhivi
i biblioteke, a u nekim zemljama i specijalizirali zavodi za proučavanje
književnosti.
Arhiv (lat. arhivum – pismohrana) je ustanova u kojoj se u pravilu trajno
čuva, stručno obrađuje i daje na korištenje arhivska građa; 4
Biblioteka (knjižnica) je javna ustanova, koja slijedeći općeprihvaćene
ciljeve društva i načela stručnog rada, nabavlja, obrađuje, čuva i daje na
korištenje knjižničku građu;5
Muzej je stalna ustanova koja sakuplja, vrednuje, čuva i izlaže javnosti
zbirke predmeta, umjetnina, dokumenata, prenoseći ideje pohranjene u njima
i stvarajući znanje o tome.6
U sve tri vrste institucija, uz evidentne svrhovite razlike njihovih temeljnih
razloga postojanja, nerijetka je kombinacija svih nabrojanih aspekata u
pogledu tretiranja književne baštine, a koja se u svakoj od njih, barem u nekoj
slučajnoj ili namjernoj selekciji, nalazi.
2

3
4
5
6

86

Sintagma posuđena iz teksta zagrebačkog prof. dr. Vinka Brešića (”Kako pospremiti književnost”,
2006.)
Opća i nacionalna enciklopedija, knj. 2, Proleksis d.o.o / Večernji list, Zagreb, 2005., str.208
Isto, knj. 1, str. 303
Isto, knj. 11, str. 52
Isto, knj. 14, str. 152