Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 82

rada, o čemu bi se diskutiralo prije njegovog iznošenja u javnost. Također je
rečeno da ne bi trebalo sada utvrđivati trajanje mandata novog premijera, s
obzirom da će se 1973. obavljati izbori za Skupštinu, a predstoji i novi Kongres
SKJ. Branko Mikulić je zabilježio da je protiv kandidature Džemala Bijedića
za mandatara bilo najmanje primjedbi. Na kraju je Veljko Vlahović saopćio
da mu je uoči te sjednice Angel Čemerski, predsjednik CK SK Makedonije,
saopćio da je Makedonija povukla svoj prijedlog za novog predsjednika SIV-a.
U diskusiji Krste Crvenkovski je obrazlažući makedonsko odustajanje od
kandidiranja svoga kandidata za predsjednika SIV-a ukazivao „na određene
probleme principijelne prirode koji su došli do izražaja u toku dosadašnjih
diskusija o novom predsjedniku SIV-a. On je izrazio neslaganje sa načinom
na koji se upućuju primedbe na Kiru Gligorova kao kandidata za novog
predsednik SIV-a. Odlučno je odbio kao neprihvatljive pojedine zahteve da
se Kiro Gligorov sada izjašnjava kako gleda na samoupravljanje. Pored toga
istakao je da Makedonija do sada nikada nije dobila jedno od vodećih mesta
u Federaciji.“17
O izboru mandatara ponovo se raspravljalo na sastanku Sekretarijata i
članova Predsjedništva SKJ održanom 7. juna 1971. godine.18 Makedonci su
se definitivno povukli, a Bosna i Hercegovina je ostala pri prijedlogu da se
imenuje Džemal Bijedić, ali je na kraju zak ljučeno da se čitava stvar proslijedi
Titu na odlučivanje.
Nakon svih burnih rasprava, koje su se vodile paralelno s raspravom o
ustavnim amandmanima, Tito je koncem juna 1971. presjekao svaku diskusiju
oko toga i mandat povjerio Džemalu Bijediću. Marko Vrhunec, koji je bio
šef Titova kabineta, 1. jula 1971. napravio bilješku u kojoj stoji: „Potrebno je
objaviti slijedeću vijest: ‘Predsjednik Republike primio je u petak, 25. juna 1971.
godine Džemala Bijedića, predsjednika Skupštine SR Bosne i Hercegovine i
povjerio mu mandat za sastav novog Saveznog izvršnog vijeća’.“19 Bijedić je
odmah počeo pripremati ekipu svojih saradnika s kojima se trebao suočiti s
brojnim ekonomskim i političkim problemima koji su tada bili veoma jasno
prepoznatljivi u jugoslavenskom društvu. Obavljao je političke konsultacije
s republičkim političkim vodstvima, a potom je i na sjednici Izvršnog biroa
Predsjedništva SKJ održanoj 24. jula na Brionima, podnio ekspoze o tome kako
on vidi funkcioniranje Saveznog izvršnog vijeća. Nakon toga je na zajedničkoj
sjednici svih vijeća Skupštine SR BiH 26. jula 1971. podnio ostavku na funkciju
predsjednika Skupštine, zbog toga što je na prijedlog J. B. Tita predložen na
funkciju predsjednika SIV-a.
17 AJ, CKSKJ, IV/144. Zapisnik sa 82. sednice Izvršnog biroa Predsedništva Saveza komunista
Jugoslavije održane 2. juna 1971. godine.
18 AFBiH, BM, k. 10, (Mikulićeva bilješka od 7. juna 1971).
19 AJ, KPR, Idejna strujanja (II-4a)

80