Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 81

jako naklonjen Srbima kada se radilo o pitanjima privrednog sistema.14 „Za Kiru u Hrvatskoj postoji otpor, jer je skoro 20 godina tu. Kiro je staro rješenje. Ali, ako bi sve ostale republike njega primile mi bi uložili napore da ga i naša sredina primi. Ako nije iz BiH onda smo za to da bude iz Makedonije. Kod nas bi Krsto (Crvenkovski) bio dobro primljen. Za Plavog nema nikakvih primjedaba.“ Angel Čemerski je kazao da misli da će Bosna i Hercegovina dati kandidata i nada se da će to biti Branko Mikulić. France Popit je kazao kako postoji otpor ideji da Kiro Gligorov bude mandatar, pa je smatrao da je bolje da mandatar bude Krste Crvenkovski ili Džemal Bijedić. Veljko Vlahović je samo napomenuo da je Bijedić novi prijedlog, i da prve reakcije upućuju da bi on bio dobar za predsjednika Skupštine. Nakon još nekih diskusija, Marko Nikezić je u jednom trenutku kazao kako je Bijedić najmanje sporan kandidat. „Najmanje bi bilo glasova protiv, ali ne zna koliko bi bilo za, i to zbog prirode posla u SIV-u.“ Poslije toga je 1. juna 1971. održan još jedan sastanak, na kojemu je, prema Mikulićevim bilješkama, Veljko Vlahović informirao da je razgovarao s Titom, koji je prednost davao Kiri Gligorovu iz južnih republika, a iz Hrvatske bi prihvatio Miku Tripala.15 Smatrao je, prema Vlahovićevoj intrpretaciji, da bi Džemal Bijedić bio odlično rješenje za predsjednika Savezne skupštine. U ovoj rasporavi Savka Dabčević je, međutim, kazala da Hrvatska prednost daje Džemalu Bijediću za poziciju predsjednka SIV-a, dok je Marko Nikezić naglašavao da Srbija prednost daje Kiri Gligorovu. Veli Deva je samo napomenuo da su prvobitne najave bile da će Krste Crvenkovski biti mandatar „a sada ga nema na spisku.“ Konačno, na sjednici Izvršnog biroa Predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije održanoj 2. juna 1971. godine Veljko Vlahović je kao predsjedavajući saopćio da su iz Bosne i Hercegovine za predsjednika SIV-a kandidirali Džemala Bijedića, iz Hrvatske Miku Tripala i Milana Miškovića, iz Makedonije – Kiru Gligorova, dok Crna Gora nije nikoga kandidirala jer će njihov kandidat ostati na poziciji predsjednika Savezne konferencije SSRN. Kazao je da je o tim prijedlozima razgovarano na dva sastanka, kojima je predsjedavao predsjedavajući u Izvršnom birou, i to na sastancima predsjednika CK i PK SK 29. maja i 1. juna 1971. godine.16 No, iz tih sastanaka nije proistekao jedinstven prijedlog, te je zaključeno da se „o obavljenoj diskusiji obavesti drug Tito i izražena je spremnost svih da podrže izbor koji on učini.“ Zaključeno je, također, da bi bilo dobro da budući mandatar pripremi prijedlog programa 14 S. Dabčević Kučar, ’71: hrvatski snovi i stvarnost, 112. 15 AFBiH, BM, k. 10, (Mikulićeva bilješka od 1.juna 1971). 16 Prema Mikulićevim bilješkama, ovaj je sastanak održan 27. maja, mada je, kako smo već mogli vidjeti, na sjednici Izvršnog biroa od 26. maja doista zaključeno da se sastanak republičkih i pokrajinskih predsjednika SK održi 29.maja. 79