Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 53

BILEĆKI I TREBINJSKI KRAJ
Za tradicijsku nošnju ovih krajeva može se konstatovati da se u njoj osjeća
uticaj Župe dubrovačke (trebinjska Šuma i Površ, Popovo polje), a posebno
crnogorske nošnje (Ljubomir i oko Bileće) kod Srba, dok su stanovnici hrvatske
nacionalnosti u Popovom polju zadržali elemente humske nošnje. Bošnjačka
nošnja je ovdje uglavnom imala sve elemente gradske nošnje.

Ženska nošnja udate žene,
svečana,
Okolina Trebinja
XX stoljeće, Srbi

Ženska svečana nošnja,
Popovo Polje
XIX stoljeće, Srbi

Muška nošnja,
Popovo Polje
kraj XIX stoljeća, Srbi

ZAKLJUČAK
Analizirajući osnovne dijelove muške i ženske hercegovačke nošnje od
polovine XIX stoljeća pa sve do Prvog svjetskog rata, te prateći rasprostranjenje
i analogne veze nekih karakterističnih odjevnih predmeta unutar i izvan
Hercegovine, može se zaključiti da nošnje u naznačenom periodu po tipskim
odlikama pripadaju široko rasprostranjenom tipu dinarske narodne nošnje koji
obuhvata Liku, Kordun, dalmatinsko zaleđe, zapadnu Bosnu i Hercegovinu,
veći dio Crne Gore i jugozapadnu Srbiju. Pomenućemo, prije svega, košulju
tipa “tunike dalmatike”, koja predstavlja zajednički, u biti gotovo identičan
odjevni predmet muške i ženske dinarske nošnje12. Međutim, košulje ovog
12 Zorislava Čulić, Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini, 13, 14; Ista, Narodne nošnje u
Hercegovini, 37; Marijana Gušić, Tumač izložene građe, 167, 173; Jelka Radauš-Ribarić, Narodne
nošnje Hrvatske; Jasna Bjeladinović, Narodne nošnje Jugoslavije, 21; Milka Jovanović, Narodna
nošnja u Srbiji u XIX veku, 213; Mitar Vlahović, Ženska nošnja u Vasojevićima, 71; Isti, Muška

51