Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 46
nošnju koja se nije razlikovala u osnovnim krojevima od odjeće koja se nosila
svakim danom. Tako su u zapadnoj Hercegovini imućnije djevojke i mlađe
udate žene nosile sadake od crvene čohe, u istočnoj zubune od zelene i bijele
čohe. Osim djevojačkih zubuna, u upotrebi su bile u istočnoj Hercegovini i
muške raskošne „dolame” od crvene ili zelene čohe.
Dijelovi ove skupocjene odjeće bili su bogato ukrašeni raznim vrstama
gajtana (vuneni, svileni, zlatni i srebrni), vrstama zeha (svileni i srmeni) i širita
(zlatni i srebrni). Ova odjeća bila je uglavnom rad zanatlija – terzija.
Upravo ova navođenja tkanina predstavljaju jedan od glavnih parametara
na osnovu kojeg je moguće pretpostaviti funkciju kostima a na principu:
jednostavna domaća tkanina – svakodnevna radna odjeća, raskošnija –
manufakturne proizvodnje – svečana, praznična odjeća.
Vrste korišćenih tkanina ukazuju i na društveni i ekonomski status
njihovih korisnika.
KARAKTERISTIKE TRADICIJSKE SEOSKE HERCEGOVAČKE
NOŠNJE
Na osnovu dosadašnjih etnoloških saznanja i osobnih istraživanja o ovoj
problematici, hercegovačke nošnje po tipskim odlikama pripadaju široko
rasprostranjenom tipu dinarske narodne nošnje. Dinarska nošnja obuhvata
Liku, Kordun, dalmatinsko zaleđe, zapadnu Bosnu i Hercegovinu, veći dio Crne
Gore i jugozapadnu Srbiju.7 Ova nošnja karakteristična je po specifičnostima
svojstvenim hercegovačkim nošnjama. Sve nošnje u Hercegovini, inače, po
svom osnovnom obilježju dijele se na humske (zahvataju uglavnom, zapadni
i srednji dio Hercegovine uključujući tu i okolinu Mostara, Konjica, Stoca,
Ljubinja i Ljubuškog) i brdske (raširene na čitavom području istočnog dijela
ove oblasti, obuhvatajući oblast Zupce, zatim Šumu, Površ, manji dio Popovog
polja, Bilećke Rudine, pa preko Nevesinjskog polja i Podveležja sve do Borča i
Foče)8. (Karta II) Osnovne razlike brdske i humske nošnje su:
• ženska košulja u brdskoj nošnji ukrašena je više vezom nego ona u
humskoj nošnji
7 Zorislava Čulić, Narodna nošnja u Hercegovini, Rad Kongresa folklorista Jugoslavije IX, Mostar,
Trebinje, 1962., 45 – 51; Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini, od 11 – 14; Marijana Gušić, Tumač
izložene građe, Zagreb, 1955., 167 – 173; Jelka Radauš-Ribarić, Narodne nošnje Hrvatske, s.l.s.a
– bez oznake stranice; Jasna Bjeladinović, Katalog izložbe Narodne nošnje Jugoslavije, posebno
izdanje Etnografskog muzeja u Beogradu, 1976.; Mitar Vlahović, Ženska nošnja u Vasojevićima,
Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu, Beograd, 1934.; Milka Jovanović, Narodna nošnja u
Srbiji u XIX veku, Beograd, 1976.; Miroslav Draškić, Narodne nošnje sjeverozapadne Bosne,
Banja Luka, 1962.
8 Toma Bratić, Narodna nošnja u Hercegovini, GZM XVIII, Sarajevo, 1906., 229.
44