Zakon o radu Uloga sindikata u suvremenome društvu

Maja Vidović i Milka Rimac  poduprijet prethodno prikazanim rezultatima o poznavanju sindikata (tablice 2., 3. i 4.) koji su također pokazali kako mladi nisu u dovoljnoj mjeri upoznati sa sindikatima kao organizacijama civilnog društva i načinima na koje se oni organiziraju te koja je njihova svrha. Čini se kako bi uistinu jedan od važnijih zadataka sindikata, ukoliko žele privući mlade i visokoobrazovane zaposlenike, trebalo biti njihovo educiranje. Konkretno, od pozitivnih obilježja sindikata vezanih uz njihovu korisnost ispitanici su iskazali najvišu prosječnu razinu slaganja s izjavom „Članstvo u sindikatima omogućuje bolje uvjete rada i zaštitu na radu“, no prosječna ocjena od 3,24 ukazuje na nisku razinu slaganja. Ujedno, prethodno navedena izjava te izjava „Članstvo u sindikatima smanjuje diskriminaciju“ su jedine izjave čija je prosječna vrijednost veća od 3,00, odnosno to su jedina pozitivna obilježja koja se odnose na korisnost sindikata koja ispitanici percipiraju prisutnima. Preostale izjave (njih četiri) sve imaju nižu ocjenu od 3,00, dakle ta obilježja su percipirana kao da nisu prisutna. Pri tome se ispitanici u prosjeku najmanje slažu s izjavama koje su sasvim oprečne gore navedenoj u prosjeku najbolje ocijenjenoj izjavi da članstvo omogućuje bolje uvjete rada. Naime, ispitanici se u prosjeku najmanje slažu s izjavama „Članstvo u sindikatima osigurava pravedno napredovanje“ (prosječna ocjena 2,66) i „Članstvo u sindikatima dovodi do poboljšane materijalne situacije“ (prosječna ocjena 2,60). Pored toga što se prosječne ocjene u pravilu kreću oko 3,00, ovakva nedosljednost dodatno otežava interpretaciju i uočavanje obrazaca percepcija mladih o sindikatima. Ukupno gledajući, ukupna prosječna razina slaganja s pozitivnim obilježjima sindikata vezanima uz njihovu korisnost je 2,88, što ukazuje da se ispitanici u prosjeku ne slažu da su ona prisutna, ali ujedno ukazuje i da imaju nešto nižu razinu slaganja s izjavama koje se odnose na pozitivna obilježja sindikata vezana uz njihovu korisnost u odnosu na ona vezana uz ulogu sindikata. Prethodna tablica također ukazuje da se ispitanici u prosjeku ne slažu s izjavama koje se odnose na negativna obilježja korisnosti sindikata (sve prosječne vrijednosti su niže od 3,00). Također, zanimljivo je istaknuti da su sve izjave imale nižu prosječnu razinu slaganja kod ženskih ispitanika. Izjava s kojom se ispitanici u prosjeku najmanje slažu je izjava „Članstvo u sindikatima negativno utječe na reputaciju osobe koja je član sindikata“ (prosječna ocjena 2,57), što zapravo ukazuje da ispitanici ne smatraju da bi članstvo u sindikatu moglo „pokvariti“ nečiju reputaciju. Ukupna prosječna razina slaganja s izjavama koje se odnose na negativna obilježja korisnosti sindikata je 2,75. Ovakav rezultat je zanimljiv jer su ispitanici pokazali najnižu razinu slaganja s ovim izjavama, što znači da zapravo vjeruju da članovi mogu imati koristi od članstva u sindikatu. 90

Zakon o radu Uloga sindikata u suvremenome društvu | Page 98