Zakon o radu Uloga sindikata u suvremenome društvu | Page 76

Mario Švigir 

2.6.

Izvorišta europske i globalne sindikalne solidarnosti

Globalizacija dovodi do niza negativnih socijalnih posljedica, uključivo rasta
raslojavanja i nesigurnosti, gubitka kontrole demokratskog sustava nad
ekonomijama te rasta moći kapitala na račun rada (Keune i Schmidt, 2009.).
Keune i Schmidt (2009.) su istražujući međunarodni sindikalni pokret i
institucionalne kapacitete za internacionalne aktivnosti sindikalnih
organizacija utvrdili da je daljnja transnacionalizacija sindikalnih struktura i
aktivnosti, uključivo i solidarnosti, potrebna kao reakcija na globalne
kapitalne strategije, što predstavlja dio revitalizacijskih aktivnosti sindikata
kao organizacija.
Primjere takve transnacionalizacije sindikalnih organizacija Keune i Schmidt
(2009.) su identificirali u: formalnim i neformalnim transnacionalnim
sindikalnim strukturama, naporima sindikata da se osnovni radni standardi i
konvencije uključe u međunarodne trgovinske ugovore te transnacionalnim
sindikalnim aktivnostima i protestima. No, brojne su i prepreke procesu
transnacionalizacije sindikalnog pokreta koje su isti autori identificirali u:
nacionalnim ekonomskim, političkim i pravnim barijerama koje ograničavaju
sindikalne slobode, njihovom pravu na organiziranje te u kapacitetima za
kolektivno pregovaranje, teškoćama sindikalnih organizacija da koncipiraju
svoje interese i pregovaračke strategije u transnacionalnim okvirima, kao i
nedostatku međunarodnog pravnog okvira koji bi regulirao takav oblik
pregovora i omogućio provedivost istih sporazuma.
Neki oblici transnacionalnoga kolektivnoga pregovaranja koji su
identificirani su: kampanje za kolektivno pregovaranje, aktivnosti pri
međunarodnim financijskim institucijama u pogledu osnovnih prava radnika
te proširenje područja rada i interesa europskih radničkih vijeća.
U pogledu sudjelovanja u i u pogledu utjecaja europskih sindikalnih
organizacija na europske politike kao dio internacionalizacije, ali i
proširivanja identiteta sindikalnih organizacija, provedeno je istraživanje o
europskim sindikatima i njihovim pozicijama i iskustvima s europskim
ekonomskim i društvenim politikama (Busmeyer i sur., 2008.). U pogledu
fiskalne politike među ispitanim sindikatima iskazan je konsenzus oko
fiskalnog Pakta o stabilnosti i rastu, no istaknute su potrebe reforme kriterija
sadržanog u istom. Sindikalni prijedlozi su išli u smjeru da se razluči
metodologija izračuna proračunskih deficita, na dio koji se odnosi na
investicije i dio koji se odnosi na potrošnju. U pogledu monetarne politike
svi ispitani sindikati su iskazali podršku monetarnoj uniji, s time da je

68