Zakon o radu Uloga sindikata u suvremenome društvu | Page 32

Dragan Bagić  u postkomunističkim zemljama, u kojima je fragmentacija poslodavaca obično znatno veća. HUP okuplja oko 6.700 članica, koje zapošljavaju oko polovine zaposlenika u privatnom sektoru, što znači da se radi o relevantnoj organizaciji (na temelju Bagić, 2010., 160.). Gotovo svi veliki i srednji gospodarski subjekti u većinskom privatnom vlasništvu su članice te organizacije, što znači da izvan te organizacije nema velikih i važnih gospodarskih sustava bez čijeg sudjelovanja u kompromisnim aranžmanima njihovo provođenje ne bi bilo moguće. Sve navedeno može se smatrati povoljnim strukturnim okolnostima na strani poslodavaca za ulazak u kompromisne aranžmane radi rješavanja sporova o važnim pitanjima socijalne i ekonomske politike. Međutim, i na strani poslodavaca se mogu prepoznati određena strukturna obilježja koja tu stranu čine malo vjerojatnim akterom ozbiljnijih kompromisnih aranžmana. Prije svega, HUP se do sada nije nalazio u situaciji da se od njega traži preuzimanje relativno konkretnih obaveza (kao što bi moglo biti povećanje plaća zaposlenicima, promjena praksi zapošljavanja ili otpuštanja, usmjeravanje investicija u određene tipove projekata, promjene modela poslovanja ili odnosa prema dobavljačima itd.) koje bi kroz svoje poslovanje morale provesti članice. Tek preuzimanje takvih obveza bi moglo doista testirati razinu unutrašnje homogenosti te organizacije, a pogotovo postojanje sredstava za discipliniranje članica. Upravo u mogućnosti discipliniranja članica se nalazi najveći strukturni nedostatak HUP-a kao aktera kompromisnih aranžmana. Naime, pojedine članice koje ne bi željele provoditi kolektivno preuzete obaveze mogle bi napustiti tu organizaciju bez većih troškova. S obzirom na veličinu zemlje te karakter političkih aktera gotovo svako veće poduzeće u RH može i „zaobilaznim putem“, bez udruge poslodavaca, barem dijelom ostvariti jednu od najvećih koristi članstva u HUP-u: mogućnost lobiranja prema nacionalnim i lokalnim vlastima. S obzirom na relativno slabu važnost granskog kolektivnog pregovaranja u RH, članstvo u udruzi poslodavaca ima malo izravnog utjecaja na konkretne uvjete poslovanja svakog pojedinog poslodavca5. Određena stručna i savjetodavna podrška koju HUP pruža lako je nadoknadiva kroz komercijalne savjetodavne usluge. Mogućnost da udruga poslodavaca unutar sebe postigne konsenzus o pitanjima koja bi zahtijevala veće troškove poslovanja (npr. veće plaće za Kada bi sustav granskog kolektivnog pregovaranja bio razvijeniji i značajniji, tada bi članstvo u udruzi poslodavaca koja vodi te granske kolektivne pregovore bilo znatno važnije za konkretne uvjete poslovanja svakog poslodavca. Naime, u tom slučaju bi svi poslodavci trpili posljedice granskih kolektivnih ugovora (uz pretpostavku prakse proširivanja granskih kolektivnih ugovora), a samo bi članice tog udruženja mogle utjecati i na njegov sadržaj. 5 24