Zakon o radu Uloga sindikata u suvremenome društvu | Page 165

„Ljudskoj naravi dojadi neki posao ako se njime trudi bez ikakva odmora.
Ona se tada omami, smete i griješi…“ napisao je Kotruljević u 15. stoljeću u
svojoj čuvenoj knjizi o umijeću trgovanja (Kotruljević, prijevod 2005., 72.)
skrećući pozornost na činjenicu kako bi se trebalo poštivati pravilo sedmoga
neradnoga dana, i čak, štoviše, uvesti utvrđivanje trgovačkoga salda svakih
sedam godina: „trgovac se mora uvijek na koncu šeste godine odmoriti od
svakog posla. Te godine ne smije sklopiti nijedan ugovor, već mora izvršiti
saldo svojih računa, sve saldirati i utjerati.“ (vidjeti Kotruljević, prijevod
2005., 73.). Potrebu i nužnost tjednog odmora, Kotruljević će obraditi na još
nekoliko mjesta (npr. govoreći misi vidjeti Kotruljević, prijevod 2005., 7881. te o ladanjskoj kući trgovca i njegovoj svrsi vidjeti Kotruljević, prijevod
2005., 146.).
U ovome radu obradit će se problematika radnoga vremena i tjednoga
odmora u trgovini na malo tako da će se najprije ona postaviti u kontekst
društvene odgovornosti trgovca, zatim obrazložiti specifičnost trgovine u
odnosu na ostale gospodarske grane u ovoj problematici, nadalje će se
analizirati suvremena pravna regulativa ovoga područja te će se ukazati na
polemiku o radu nedjeljom koja se u Hrvatskoj vodi već niz godina.
Konačno, na kraju rada analizirat će se pristup problematici radnoga
vremena u odabranim europskim državama.
2. Radno vrijeme i tjedni odmor radnika u kontekstu društveno
odgovornoga poslovanja
Pojam društveno odgovornoga poslovanja odnosi se na etičko i odgovorno
postupanje poduzeća prema njegovim utjecajno-interesnim skupinama. U
trgovini na malo to su: zaposlenici, potrošači, dobavljači i šira društvena
zajednica.
Europska komisija je u dokumentu o društveno odgovornom poslovanju
(DOP) (Europska komisija, 2001., 4-6.) naglasila nekoliko bitnih odrednica:
(1.) DOP je koncept prema kojemu poduzeća odlučuju dobrovoljno
doprinositi boljem društvu i čišćem okolišu, (2.) DOP se izražava prema
zaposlenima i općenito prema svim utjecajno-interesnim skupinama na koje
poduzeće utječe, što u konačnici može utjecati na uspješnost poduzeća, (3.)
DOP ima važan utjecaj na sve ekonomske i društvene sudionike kao i na
javne vlasti koje ga trebaju uzimati u obzir kada određuju svoje akcije te (4.)
biti društveno odgovoran ne znači samo ispunjavati zakonske obveze, nego
ići i iznad poštivanja i ulagati više u ljudski kapital, okoliš i odnose s
utjecajno-interesnim skupinama. Iz svega navedenoga vidimo kako se i