Zakon o radu Uloga sindikata u suvremenome društvu | Página 164
Blaženka Knežević
će se svrstati npr. prodavaonice obuće, prodavaonice odjeće, prodavaonice
za uređenje stana i kuće, knjižare, benzinske postaje itd. Pojmom prodaje
izvan prodavaonica obuhvaćaju se kiosci i štandovi, tržnice, prodajni
automati te različiti oblici prodaje na daljinu (od TV, kataloške, telefonske
prodaje, sve do elektroničke prodaje putem interneta). Neki će autori
prodavaonice klasificirati i po veličini prodajnih objekata te će razlikovati
(Kent i Omar, 2003., 18-20.): male prodavaonice do 400 m2, supermarketi
od 400 do 2500 m2, veliki supermarketi od 2500 do 5000 m2 te hipermarketi
s više od 5000 m2 uz uvjet od minimalno 35% neprehrambenih proizvoda.
Uz to, trgovina na malo sve je značajniji dio gospodarstava država Europske
unije (EU). Na slici 1. prikazuje se važnost trgovaca na malo u zapošljavanju
stanovništva pojedinih članica EU te Hrvatske. Može se uočiti kako oni
danas u svim državama čine značajan postotak ukupne radne snage te kako
im važnost u većini prikazanih država raste, dakle, sve više stanovnika neke
zemlje zapošljava se upravo u sektoru trgovine na malo i/ili opada broj
zaposlenih u drugim djelatnostima. Ovo dovodi do toga da problematika
radnoga vremena u ovom sektoru postaje ne samo problem sektora nego
društva u cjelini.
Slika 1. Udio trgovine na malo u ukupnom broju zaposlenih u EU i Hrvatskoj
Izvor: vlastiti izračun i prikaz prema podacima u EUROSTAT bazi podataka, isječak: sbs_sc_3ctrn and
nama_aux_pem; CSYB 2006. i 2008., tablice 22-23.
Napomena: Za Austriju, Luksemburg, Maltu i Nizozemsku podaci nisu dostupni, a za Hrvatsku su
korišteni samo podaci o pravnim osobama.
Nadalje, Gilbert (2003., 3.) procjenjuje kako više od dvije trećine radnika u
trgovini na malo čine žene, čime problematika organizacije radnoga vremena
postaje u društvenom kontekstu sve složeniji problem.
156