Zakon o radu Uloga sindikata u suvremenome društvu

Alka Obadić  koncentrirano među tzv. „3M“ radnicima (engl. male, manual, manufacturing – muški, fizički, proizvodni) (Visser, 2002., 405.). S druge strane, do najvećeg porasta broja zaposlenih došlo je u trgovini, financijama, osiguranju, nekretninama i ostalim uslužnim industrijama koje čine najmanje sindikalizirane sektore gospodarstva. Clawson i Clawson (1999., 98.) smatraju da strukturni čimbenici čine od 20 do 60% ukupnog smanjenja sindikalne gustoće. Jedan od razloga zbog kojeg dolazi do slabljenja sindikalizma je i jaka menadžerska oporba sindikalnom udruživanju radnika – bilo prisilom, bilo tako da se dobrim radnim uvjetima preduhitre razlozi za udruživanje. Razlog je i poboljšanje usluga koju osigurava suvremena socijalna država. Na početku svog djelovanja sindikati su se borili za osmosatni radni dan, zaštitu od otpuštanja, naknade za vrijeme bolesti i nezaposlenosti, mirovine i slično, što danas država osigurava zakonima i radnicima pruža zaštitu koju su u prošlosti mogli dobiti jedino preko sindikata (Mrnjavac, 2011., 135.). U nastavku rada ukazuje se na važnost i vrste pojedinih institucija na tržištu rada te se objašnjava položaj sindikata na tržištu rada. 2.1. Važnost pojedinih institucija na tržištu rada Gledajući šire, institucije tržišta rada predstavljaju skup implicitnih odnosno eksplicitnih pravila, normi ili ugovornih sporazuma i organizacija koje upravljaju tržišnim transakcijama. Neke teorije ističu ulogu institucija tržišta rada kao efikasnih rješenja za ekonomske probleme. Drugi ističu ulogu institucija tržišta rada kao ograničenja ponašanja kako bi se smanjila neizvjesnost (Freeman, 1998., 4.). Freeman (1998.) pod institucijama tržišta rada podrazumijeva sindikate i radnička vijeća, uključenost zaposlenika u odbore, državne propise i agencije, poduzeća i udruge poslodavaca kojima obiluju suvremene ekonomije. Stručnjaci radnih odnosa često nazivaju institucije tržišta rada „sustavima industrijskih odnosa“, čiji su sastavni elementi „glumci“, pravila i ideologije. Institucije na tržištu rada razlikuju se među zemljama više od ostalih normi, organizacija i slično te je i to razlog različitih specifičnih ishoda na tržištu rada (Freeman, 1998., 5.). Također, neke su se institucije u pojedinim zemljama koristile u jednom razdoblju, a u nekoj drugoj zemlji u nekom drugom razdoblju, pa su međusobne usporedbe teške. Općeniti problem usporedbe je činjenica da može postojati veliki broj institucija koje se razlikuju među zemljama. 102

Zakon o radu Uloga sindikata u suvremenome društvu | Page 110