5.0 >> nova
dimenzija
poslovanja
III.
�� IZL��BE� �REK� ZB�RA �� VELESAJMA
nalazi 3000 vrhunskih umjetničkih djela
od gotike do moderne. Njegovim imenom
naziva se i jedan od najpopularnijih
trgova – Strossmayerov trg ili od milja
nazvan Štros.
MILAN AMRUŠ – DOBROTVOR
I HUMANITARAC
Iako je mnogo napravio za Zagreb, Josip
Juraj Strossmayer nije bio njegov gradonačelnik,
tu je titulu prvi ponio Janko
Kamauf koji je odgovornost za gradski
gospodarski i kulturni napredak nosio
od 1851. do 1857. godine. Nakon njega
„ključeve grada“ držalo je još 11 gradonačelnika
dok se nije pojavio jedan od
Zagrepčanima najdražih – Emil Milan
Amruš, rođen 1848. u Slavonskom Brodu,
a umro 1919. godine u Zagrebu.
Emil Milan Amruš bio je sin Ivana, vojnog
liječnika i Jagode djevojački Brlić,
poznate ilirske pjesnikinje. Milan Amruš
osnovnu školu polazio je u Slavonskom
Brodu, gimnaziju u Vinkovcima i Zagrebu,
a 1872. završio je studij na vojno-medicinskom
zavodu Josephinum
u Beču. Jedno vrijeme radio je kao liječnik
internist u Zagrebu i Beču, a 1878.,
nakon okupacije Bosne i Hercegovine,
premješten je u Sarajevo, gdje je kao
pukovnijski liječnik uredio vojnu bolnicu
te suzbijao razne bolesti i epidemije. No,
sve ga je više zanimala politika pa je
tako ponovno otišao u Beč gdje je upisao
studij prava i na Pravnom fakultetu
i diplomirao. Ipak, paralelno s tim radio
je u Institutu za patologiju te surađivao
s bečkim medicinskim časopisima.
Sve ga je više „vukla“ politika pa se tako
vratio u Zagreb i postao član Neodvisne
narodne stranke ili obzoraša i bio
je izabran u Hrvatski sabor, u kojem je
prvi put istupio 1887. godine predloživši
da se izgradi nova kazališna zgrada.
Nakon nekoliko godina istupio je iz svoje
stranke, ali je i dalje zastupao hrvatske
interese. Zagrebački gradonačelnik postao
je 1890. godine, ali je smijenjen nakon
dvije godine. Međutim, 1904. godine
ponovno je preuzeo gradsku upravu, a
gradonačelnički mandat potrajao mu
je sve do 1910. godine.
Amruš je prijateljevao i dopisivao se s
mnogim poznatim ljudima. Vrijedna je
njegova korespondencija s J. J. Strossmayerom
(1883. – 1904.; Arhiv JAZU),
koja sadržava mnogo nepoznatih činjenica
iz tadašnjega političkog života
u Hrvatskoj. Posmrtno su objavljeni njegovi
Razmišljaji (Hrvat, 1919., 11), njegov
Serija razglednica iz 1923. godine (autor Pavao Bolkovac)
Serija razglednica iz 1923. godine (autor Pavao Bolkovac)
37